Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Srpski patent iz Francuske

    Piše Milenko Vasović

    Kada bi nekoga u Srbiji zapitali ko je Aleksandra Petrićević odgovor bi uvek bio isti: “Ne znam”. Ta mlada devojka, ima samo 22 godine i zvezda je u naučnim krugovima Francuske. Francuska akademija nauka proglasila je njen patent “uteroskop” izumom godine.

    To će, kažu, umnogome uticati na zdravlje žena jer će olakšati intervencije na problematičnom mestu, grliću materice. U toj oblasti njen izum se smatra revolucionarnim.

    Uz ovu divnu vest koja je obradovala lepši pol ide još jedna dobra koja nije baš uobičajena za srpske poslovne prilike. Iako je proglašenju najboljeg patenta prisustvovalo više stotina privrednika, iako su za proizvodnju zainterosovane brojne firme iz EU, realizacija je poverena preduzeću u Srbiji, čačanskom „Spektrumu“.

    Malo je ovako divnih primera u kojima su akteri naši ljudi i firme sa ovih prostora. O tome se gotovo i ne priča, na prste se mogu izbrojati mediji koji su objavili ove sjajne vesti.
    Dosta je naših sunarodnika svojim izumima i zadivilo i zadužilo svet. Naravno da se, kada su ovakve teme u pitanju, svi s razlogom prvo sete Tesle i Pupina. Međutim, i neki drugi, manje poznati pronalazači, ostavili su veliki trag i njihovi pronalasci se i danas koriste gotovo u izvornom obliku.

    Kada je u Londonu 1906. umro sir Džon Smit iza njega je ostalo ogromno bogatstvo za ondašnje vreme, čitavih 22 miliona funti. Gospodin Smit je bio izumitelj mašinice za šišanje, popularne “nularice”. Za deset godina od izuma, sve frizerske radnje u Evropi imale su ovu spravu.

    Pravo ime Džona Smita je Nikola Bizumić, rođen je u fruškogorskom selu Neradin. Kao frizerski šegrt smislio je mašinicu za šišanje ali majstor u Rumi kod koga je radio nije imao sluha za novotariju. Sam Nikola kao siromašak nije mogao da obezbedi 100 forinti za investiciju.

    Otisnuo se preko Lamanša. Englezi su prepoznali potencijal i uspeh je bio ogroman. Bizumić je čak od kraljevske kuće dobio vitešku titulu. Da je onaj majstor u Rumi bio malo vispreniji, slava i pare bi pripale i njemu.

    Na osnovu Bizumićeve mašinice za šišanje kasnije su napravljene kosačice, kombajni, sve na istom principu. Inače, od njegovog imetka ni dolar nije stigao do rodnog kraja jer potomaka nije imao, a lukavi Englezi nikada nisu objavili njegov testament.

    Još jedan pronalazač sa ovih prostora stekao je svetsku slavu, pa i imetak zahvaljujući partnerima iz inostranstva. To je Dobrivoje Božić, čovek čije je sistem kočenja vozova i danas u upotrebi. Svoj patent realizovao je između dva svetska rata kod moćne kompanije Škoda.

    Onaj primer sa početka teksta o saradnji mlade pronalazačice Aleksandre koja sa roditeljima živi u Francuskoj i firme iz Čačka koja je spremna na proizvodnju njenog patenta na jedan bolji i drugačiji način odudaraju od klasičnih ovdašnjih primera.

    Istovremeno to je signal i drugim preduzetnicima, pa i državnim institucijama, koliko god da su u besparici, da obrate pažnju na pronalazače iz Srbije koji osvajaju nagrade na raznim međunarodnim smotrama. Takvih nema mnogo, ali ih ima, samo treba prepoznati njihov potencijal. Naravno da to nije lako, i ideja mobilne telefonije jedva da je u početku bila shvaćena kao biznis.

    Izvor: BIZLife

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE