Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Odlazak GENIJA iz Silicijumske doline – čoveka koji je izumeo CUT, COPY i PASTE

    Leri Tesler, legenda ranog računarstva, umro je u 74. godini.

    Tesler je počeo da radi u Silicijumskoj dolini početkom 1960-ih, u vreme kada su računari još uvek bili nedostupni većini ljudi.

    Zahvaljujući njegovim inovacijama, u koje spadaju i komande CUT, COPY i PASTE, računari su postali jednostavni za korišćenje.

    Xerox, gde je Tesler proveo deo svoje karijere, odao mu je počast.

    „Izumitelj komandi cut/copy i paste, find i replace i mnogih drugih, bivši je istraživač kompanije Xerox, Lari Tesler. Vaš radni dan lakši je zahvaljujući njegovim revolucionarnim idejama“, objavila je kompanija.

    Leri Tesler rođen je 1945. u Bronksu u Njujorku, a studirao je na Univerzitetu Stanford u Kaliforniji.

    Nakon diplomiranja, specijalizirao se za dizajn korisničkog interfejsa – odnosno činio je računarske sisteme lakšim za upotrebu.

    Tokom duge karijere radio je za brojne velike tehnološke kompanije. Počeo je da radi u istraživačkom centru Xerox Palo Alto (Parc), pre nego što ga je Stiv Džobs „vrbovao“ za Epl, gde je proveo 17 godina i postao glavni naučnik (chief scientist).

    Po odlasku iz Epla pokrenuo je startap edukacije i kratko vreme radio u Amazonu i Jahuu.

    „Kontrakulturna vizija“

    Verovatno najpoznatija inovacija Lerija Teslera, cut i copy komanda komanda, zasnovana je na starom načinu uređivanja kojim bi ljudi fizički rezali delove štampanog teksta i zalepili ih na drugo mesto.

    Komanda je ugrađena u Eplov softver na računaru Lisa 1983. godine i originalni Mekintoš koji je ugledao svetlost dana naredne godine.

    Jedno od verovanja Teslera bilo je da računarski sistemi treba da prestanu da koriste „modove“, koji su u to vreme bili uobičajeni u dizajniranju softvera.

    „Modovi“ (modes) omogućavaju korisnicima da prelaze između funkcija na softveru i aplikacijama, ali računare čine mnogo komplikovanjem.

    Toliko je bilo snažno ovo uverenje da se čak i njegova veb lokacija zvala „nomodes.com“, čak je i registarska tablica njegovog automobila bila „No Modes“.

    Muzej istorije računara u Silicijumskoj dolini saopštio je da je gospodin Tesler „kombinovao obuku iz informatike sa kontrakulturnom vizijom da bi računari trebali da budu dostupni za sve“.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Youtube/Printscreen

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE