Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Premijerka priznala koja su dva najveća izazova srpske privrede

    Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić ocenila je danas da su prema njenom mišljenju najveći strukturni izazovi sa kojima će se suočiti privreda Srbije nedostatak radne snage i obezbeđivanje energetske stabilnosti.

    Dalje u reforme obrazovanja

    „Strukturno i suštinski najveći izazovi su nedostatak radne snage i energetika“, kazala je Brnabić na predstavljanju „Bele knjige 2021“ Saveta stranih investitora.

    Ona je istakla da je nužno da se dalje ide u reformu obrazovnja, odnosno da se nastavi podrška dualnom obrazovanju.

    „Drago mi je što smo dualno obrazovanje uveli i na fakultete i moramo da vidimo dodatno sa privredom kako može da se uključi u taj sistem, kako u srednjoj školi, tako i na fakultetima“, rekla je Brnabić.

    Prema njenim rečima, otvara se i 12 trening centara za obuke, dokvalifikacije i prekvalifikaciju radnika za radna mesta koja su potrebna na tržištu.

    Naglasila je da je jako važno da Vlada Srbije nastavi sa „targetiranjem mera za povratak dijaspore“, precizirajući da to dobro ide kada je reč o visoko obrazovanim kadrovima, ali da je veliki problem i dalje povratak vodoinstalatera, varilaca, električara, vozača.

    Ocenila je da je potrebno napraviti i fleksibilnije tržište rada u domenu izdavanja radnih dozvola i dolazaka ljudi iz regiona i inostranstva na rad u Srbiju.

    Oblast energetike veliki izazov

    Kada je reč o energetici, Brnabić je navela da je ta oblast veliki izazov u svakom smislu i to po pitanju nedostataka električne energije i gasa, o čemu mora da se proaktivno razmišlja, kako se ne bi kao problem javilo u budućnosti.

    Navela je da je potrebno da Srbija nastavi sa energetskom tranzicijom i sa prelaskom na obnovljive izvore energije na održiv i stabilan način, ali tako da ne postane energetski zavisna zemlja.

    Govoreći o ocenama iz „Bele knjige 2021“, Brnabić je navela da je najbolji rezultat ostvaren u oblasti digitalizacije i elektronskog poslovanja, ukazujući da će digitalizacija obezbediti efikasniju javnu upravu i doprineti borbi protiv korupcije, ali i doprineti bržem privrednom rastu.

    Kao najslabiji rezultat iz „Bele knjige 2021“, istakla je radno-pravne propise, dodajući da je to kompleksna materija, posebno u doba pandemije, na kojoj će se nastaviti rad zajedno sa kompanijama i sindikatima.

    „Potrebno je da sagledamo kako možemo da izadjemo u susret privredi, ali obavezno u komunikaciji sa sindikatima, kako bi se pojačao radno-pravni status svih zaposlemih u državi“, kazala je Brnabić, dodavši da te dve stvari ne moraju da isključuju jedna drugu.

    Predložiće, kako je navela, da to bude jedna od prvih tema na sledećoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta.

    Uprkos pandemiji srpska privreda pokazala otpornost

    Ona je dodala i kako smatra da je uprkos pandemiji srpska privreda prošle i ove godine pokazala „izutetnu žilavost i otpornost“, što je pripisala zajedničkim naporima države i privrednika.

    „Uprkos pandemiji uspeli smo da nadjemo način da nam privreda ne pada, već da raste, ali i da nađemo balans između zdravlja nacije, zaštite zdravstvenog sistema i zaštite ekonomije“, kazala je Brnabić, navodeći da je zemlja pokazala da je spremna da se suoči sa vanrednim okolnostima, odnosno najtežom krizom nakon Drugog svetskog rata.

    Podsetila je da je pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2020. godini bio 0,9 odsto, istakavši da je to jedan od najboljih rezultata u Evropi, navodeći da će ove godine oporavak domaće privrede biti veći nego u mnogim zemljama Evrope i da će Srbija imati rast iznad sedam odsto.

    Brnabić je navela da je to i rezultat mera pomoći i podrške države privredi i građanima u iznosu većem od osam milijardi evra, ali takođe i vere novih investitora u Srbiju, jer se nastavio priliv investicija, pre svega iz Nemačke i Japana, iako su medju najkonzervativnijim ekonomijama.

    „Ove godine u apsolutnom iznosu, naš BDP će preći 52 milijarde evra, a verujemo da će biti oko 52,4 milijarde evra“, kazala je ona.

    Podsetila je da je 2012. godine u apsolutnom iznosu BDP Srbije bio 33,7 milijardi evra, što znači, kako je dodala, da je za nepunih 10 godina stvoreno skoro 20 milijardi evra dodatne vrednosti za građane.

    Istakla je da je i priliv stranih direktnih investicija u prvih 10 meseci bio od 3,14 milijardi evra, te da se javni dug drži ispod 60 odsto, a da je rebalansom budžeta predviđeno da ove godine bude 58,2 odsto.

    „I dalje se držimo konzervativne fiskalne i monetarne politike bez obzira što postoje zemlje koje ne paze na deficit i javni dug. Mi želimo da budemo konzervativni“, rekla je Brnabić.

    Brnabić je istakla da će se Srbija od 2022. godine vratiti privrednom rastu baziranom na investicijama, ističući da je Predlogom budžeta za 2022. godinu planirano da se za kapitalne investicije izdvoji 486 milijardi dinara.

    Podsetila je da će se Predlog budžeta za 2022. godinu naći pred poslanicima Skupštine Srbije 23. novembra.

    Izvor: Beta

    Foto: FIC

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE