Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Menja se obračun prosečnih plata u Srbiji

    Republički zavod za statistiku (RZS) od ove godine će koristiti drugačiji način za obračunavanje prosečnih plata u Srbiji.

    Zavod je prosečne plate u Srbiji računao na osnovu uzorka od 8.000 firmi, odnosno njihovih lokalnih jedinica, a od ove godine računaće na osnovu prijava Poreskoj upravi o obračunatim porezima i doprinosima, rekla je načelnik Odelenja za tržište rada u RZS Vesna Pantelić.

    Ona je za Betu rekla da se prosek plata u Srbiji od 1963. godine računa na osnovu mesečnog istraživanja o zaposlenima i zaradama zaposlenih (RAD-1), tokom koga odabrane firme popunjavaju obrazac o broju zaposlenih i masi isplaćenih zarada u određenom mesecu.

    Prosečne neto zarade za novembar prošle godine u Srbiji iznosile su 47.575 dinara, a najviše su bile u Beogradskom regionu 58.902 dinara, dok su najniže u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, gde je prosek bio 40.696 dinara po zaposlenom.

    „U 8.000 firmi i njihovim lokalnim jedinicmaa radi 800.000 radnika, što je oko 40 odsto formalno zaposlenih u Srbiji, koje ulaze u istraživanje“, rekla je Pantelić i dodala da su iz uzorka od 8.000 firmi isključeni zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu odbrane, kao i zaposleni na privremenim i povremenim poslovima.

    Prema podacima RZS u Srbiji je aktivno 87.000 pravih lica, gde je zaposleno oko 1.500.000 ljudi, i 165.000 preduzetnika sa oko 300.000 zaposlenih.

    Na pitanje da li se i u svetu na takav način izračunava prosečna plata, Pantelić kaže da je metodologija ista, ali da u razvijenim zemljama nema toliko neformalno zaposlenih, koji ne mogu biti obuhvaćeni obračunom prosečnih zarada.

    Ona je najavila da će u februaru javnost biti informisana o novom izvoru i novoj metodologiji za obračun prosečnih zarada, kao i o uporednom prikazu prosečnih zarada za 2017. godinu na bazi istraživanja RAD 1 i na bazi podataka iz Poreske uprave.

    Poreska uprava, prema njenim rečima, ne raspolaže informacijom o tome da li je svaka zarada za koju je podneta poreska prijava o obračunatim porezima i doprinosima (PPP-PD obrazac) zaista i isplaćena, pa će se novi podaci o prosečnim zaradama odnositi na obračunate, ne na isplaćene zarade.

    „RZS će u februaru objaviti uporedne podatke po jednoj i drugoj metodologiji, ali ne očekujemo značajnija i veća odstupanja od jedan do dva odsto na opštem nivou, osim kod prosečnih plata u opštinama gde će se od sada računati prosek zarada onih koji žive, a ne koji rade u tim opštinama“, objasnila je Pantelić.

    Nova metodologija izračunavanja plata za uzorak će uzimati sve poreske prijave, a prosečne plate će se izračunavati na osnovu obračunatih zarada za tekući mesec, što znači da u prosek neće ulaziti vanredne isplate zarada pred praznike koje se ne odnose na taj mesec, kao što je do sada bio slučaj.

    Izvor: Beta

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Komentari

    • Dr Miggyy

      Ако не може плата да порасте радом, онда ће променом методологије обрачуна. Тако ће моћи да плата радницима се повећа до, више пута помињаног нивоа, веће но икад. Статистичари и политичари могу да кажу све што желе или не желе, али новчаник радника најбоље потврђује материјалну истину. За сада када смо зајашили дно европског стандарда, наше вође могу да нас лажу до миле воље, но не могу да излажу наше празне новчанике, ако их уопште носимо. Нико не чува празну кесу?

    • Anka

      Jedini ispravan metod za racunanje prosecnih plata bio bi onaj po frekvenciji,odnosno ucestalosti ponavljanja odredjenog iznosa..i verujem da bi taj prosek bio blizu minimalca sto je realno...a ovo do sada je bilo po sistemu ja imam 20 000,komsija ima 60 000 pa u priseku imamo 40 000 sto nema nikakvog smisla...

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE