Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Ekonomski rezultati kojima Srbija završava 2021.

    Ukupna ekonomska aktivnost u Srbiji u 2021. godini, merena realnim kretanjem bruto domaćeg proizvoda (BDP), zabeležila je rast od 7,5 odsto u odnosu na 2020. godinu, objavljeno je na sajtu Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

    Bruto investicije u osnovna sredstva u 2021. godini pokazuju realan rast od 14,1 odsto, u poređenju sa prethodnom godinom.

    Poljoprivredna proizvodnja ostvarila je u 2021. godini pad od pet odsto, dok je u istom periodu industrijska proizvodnja zabeležila rast od 6,3 odsto, a prerađivačka industrija rast od 5,5 odsto.

    Vrednost izvedenih radova u građevinarstvu u 2021. godini beleži realni rast od 17,1 odsto, u odnosu na prethodnu godinu.

    Promet u trgovini na malo ostvario je realni rast od 9,8 odsto, dok je promet u trgovini na veliko nominalno veći za 22 odsto.

    Spoljnotrgovinska robna razmena, u evrima, u 2021. godini, u odnosu na 2020. pokazuje rast izvoza za 25,5 odsto i rast uvoza za 24 odsto.

    U okviru setora usluge smeštaja i ishrane u 2021. godini procenjen je realni rast ugostiteljstva od 72,7 odsto, dok je broj noćenja turista povećan za 29,7 odsto.

    Stopa nezaposlenosti 10, 5 odsto

    Prema rezultatima ankete o radnoj snazi, u trećem kvartalu 2021. godine, stopa zaposlenosti iznosi 50 odsto, dok je stopa nezaposlenosti 10,5 odsto.

    Prosečne zarade bez poreza i doprinosa u 2021. godini, u odnosu na prethodnu godinu, nominalno su veće za 8,9 odsto, a realno za 4,6 odsto.

    Procenjena godišnja stopa inflacije iznosi 7,8 odsto.

    Rast industrijske proizvodnje sedam odsto u novembru

    Industrijska proizvodnja u Srbiji porasla je u za 7,0 posto u odnosu na isti mesec 2020. godine, dok je u odnosu na prošlogodišnji prosek veća je za 12,7 procenata, objavio je Republički zavod za statistiku.

    Od početka godine do kraja novembra, srpska industrija beleži rast od 6,7 odsto u poređenju sa istim periodom 2020.

    U novembru su na godišnjem nivou rast zabeležili sektor rudarstva od 48,7 posto, i prerađivačka industrija 7,0 odsto, dok je proizvodnja u sektoru snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija registrovan pad od 10,3 procenta.

    Prema statističkim pokazateljima, proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, skočila je prošlog meseca za 19,2 posto u odnosu na isti lanjski mesec, proizvodnja kapitalnih proizvoda je bila veća za 9,8 procenata, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 8,9 odsto,

    S druge strane, u novembru je pad zabeležen kod proizvodnje energije za 4,2 posto međugodišnje, i kod proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju za 22,8 odsto.

    Izvoz Srbije skočio 26,8 posto za 11 meseci ove godine

    Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u periodu januar-novembar 2021. porasla je za 24,8 posto međugodišnje, na 45,32 milijarde evra, pri čemu je izvoz skočio za 26,8 procenata, a uvoz je povećan za 23,4 odsto.

    Prema današnjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, vrednost 11-mesečnog izvoza robe iznosila je 19,62 milijarde evra, dok je uvoz robe bio vredan 25,69 milijardi. Deficit u spoljniotrgovinskoj razmeni u posmatranom periodu iznosi 6,06 milijardi evra, što je povećanje od 13,6 posto u poređenju sa istim periodom 2020.

    Pokrivenost uvoza izvozom je 76,4 procenta i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 74,4 posto.

    Izraženo u dolarima, ukupna robna razmena sa svetom je od januara do kraja novembra iznosila 53,82 milijarde, i veća je za 30,5 odsto na godišnjem nivou.

    Izvezeno je robe u vrednosti od 23,31 milijardi dolara, što je porast od 32,5 posto u odnosu na isti lanjski period, a uvezeno za 30,51 miilijardi, što je za 29,1 procenat više.

    Deficit veći

    Deficit iznosi 7,20 milijarde dolara, i veći je 19 posto nego prethodne godine.

    Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 60,7 posto ukupne razmene.

    Najveći pojedinačni spoljnotrgovinski partner Srbije ostala je Nemačka, u koju smo izvezli robu u vrednosti od 2,5 milijardi evra, a uvezli za 3,4 milijarde.

    Drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA, sa kojima smo ostvarili suficit u robnoj razmeni od skoro 2,0 milijarde evra. Izvoz Srbije u zemlje CEFTA iznosio je 3,09 milijardi evra, a uvoz iz tih zemalja 1,09 milijardi. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 282 posto.

    Samo u novembru tekuće godine, Srbija je zabeležila rast robnog izvoza od 24,9 odsto na godišnjem nivou, na 2,01 milijardi evra, a uvoz je povećan za 22,6 procenata na 2,70 milijardi.

    Izvor: BIZLife, RTS

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE