
Danas je Đurđevdan, druga najveća slava u Srbiji: Evo zašto je Romima posebno važan
Danas je Đurđevdan, posle Svetog Nikole, najveća porodična slava u Srbiji. Poklopila se sa drugim Uskrsom, a stariji ljudi kažu da se to retko dešava.
Ovim praznikom se obeležava uspomena na Svetog Đorđa i slave ga i katolici i pravoslavci.
Važi za praznik sa jako puno običaja, ali i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost koje se tog dana obavljaju. Ovo je i krsna slava Roma, koji praznik proslavljaju već vekovima i za njih predstalja posebno značenje.
Kod Srba je Đurđevdan poprimio i neke druge osobine, mešajući se sa predhrišćanskim kultovima Balkana, te se on proslavlja sa jako puno narodnih običaja vezanih za njega.
Đurđevdan se smatra za granicu između zime i leta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre useve. Za malo koji praznik kod Srba je vezano toliko običaja i verovanja, pa i magijskih radnji.
Običaji za Đurđevdan
Uveče, uoči Đurđevdana, neko od ukućana nakida zelenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama kao i ulazne kapije. Ovo se čini da bi godina i dom bili „berićetni“. Ponegde je običaj da ovo kićenje zelenilom vrše na sam Đurđevdan pre zore.

Slava (Unsplash)
Takođe, opletu se venčići od „đurđevskog cveća“: đurđevka, mlečike i drugog, i njime se okite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ti venci stoje iznad vrata čitavu godinu, do sledećeg Đurđevdana. Mnogi prave krstove od leskovog pruća i stavljaju ih po njivama, baštama i zgradama.
Uoči Đurđevdana, domaćica spušta u posudu punu vode razno prolećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac, i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Uskrsa. Ujutru se svi redom umivaju vodom.
Veliku važnost ima i kupanje na reci, pre sunca (ponekad se u reku bacaju venci od raznog cveća, ili se sipa mleko). Ponegde se mladež ljuljala na drenovom drvetu, a devojke su se valjale po zelenom žitu.
Narod na Đurđevdan, rano pre zore, odlazi u prirodu zajednički na „đurđevdanski uranak“, na neko zgodno mesto u šumi koje se izabere, na proplanku ili pored reke.
Đurđevdan kod Roma
Za Rome, Đurđevdan ima poseban značaj i često se smatra jednim od najvažnijih praznika u njihovoj kulturi. Postoji više razloga zašto Romi slave Đurđevdan.
Većina Roma su pravoslavne veroispovesti, pa kao takvi, praznuju Đurđevdan kao dan posvećen Svetom Đorđu, zaštitniku koji ima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji. Praznik ima duboko ukorenjeno mesto u romskoj kulturi i tradiciji. Mnogi običaji koji se vezuju za Đurđevdan preneti su kroz generacije i integrisani su u romski način života.

Đurđevdan
Kao što se veruje u drugim kulturama, i za Rome Đurđevdan ima simboličko značenje pročišćenja i obnove. Ovo je prilika da se ostave iza prošlih grehova i počne ispočetka. To je vreme kada se slavi život, obnavlja vera u bolju budućnost i jača povezanost unutar zajednice.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.
Izvor: BIZLife
Foto: Unsplash