Danas je Đurđevdan, druga najveća slava u Srbiji: Evo zašto je Romima posebno važan

Danas je Đurđevdan, posle Svetog Nikole, najveća porodična slava u Srbiji. Poklopila se sa drugim Uskrsom, a stariji ljudi kažu da se to retko dešava.

Ovim praznikom se obeležava uspomena na Svetog Đorđa i slave ga i katolici i pravoslavci.

Važi za praznik sa jako puno običaja, ali i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost koje se tog dana obavljaju. Ovo je i krsna slava Roma, koji praznik proslavljaju već vekovima i za njih predstalja posebno značenje.

Kod Srba je Đurđevdan poprimio i neke druge osobine, mešajući se sa predhrišćanskim kultovima Balkana, te se on proslavlja sa jako puno narodnih običaja vezanih za njega.

Đurđevdan se smatra za granicu između zime i leta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre useve. Za malo koji praznik kod Srba je vezano toliko običaja i verovanja, pa i magijskih radnji.

Običaji za Đurđevdan

Uveče, uoči Đurđevdana, neko od ukućana nakida zelenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama kao i ulazne kapije. Ovo se čini da bi godina i dom bili „berićetni“. Ponegde je običaj da ovo kićenje zelenilom vrše na sam Đurđevdan pre zore.

Đurđevdan

Slava (Unsplash)

Takođe, opletu se venčići od „đurđevskog cveća“: đurđevka, mlečike i drugog, i njime se okite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ti venci stoje iznad vrata čitavu godinu, do sledećeg Đurđevdana. Mnogi prave krstove od leskovog pruća i stavljaju ih po njivama, baštama i zgradama.

Uoči Đurđevdana, domaćica spušta u posudu punu vode razno prolećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac, i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Uskrsa. Ujutru se svi redom umivaju vodom.

Veliku važnost ima i kupanje na reci, pre sunca (ponekad se u reku bacaju venci od raznog cveća, ili se sipa mleko). Ponegde se mladež ljuljala na drenovom drvetu,  a devojke su se valjale po zelenom žitu.

Narod na Đurđevdan, rano pre zore, odlazi u prirodu zajednički na „đurđevdanski uranak“, na neko zgodno mesto u šumi koje se izabere, na proplanku ili pored reke.

Đurđevdan kod Roma

Za Rome, Đurđevdan ima poseban značaj i često se smatra jednim od najvažnijih praznika u njihovoj kulturi. Postoji više razloga zašto Romi slave Đurđevdan.

Većina Roma su pravoslavne veroispovesti, pa kao takvi, praznuju Đurđevdan kao dan posvećen Svetom Đorđu, zaštitniku koji ima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji. Praznik ima duboko ukorenjeno mesto u romskoj kulturi i tradiciji. Mnogi običaji koji se vezuju za Đurđevdan preneti su kroz generacije i integrisani su u romski način života.

Đurđevdan

Đurđevdan

Kao što se veruje u drugim kulturama, i za Rome Đurđevdan ima simboličko značenje pročišćenja i obnove. Ovo je prilika da se ostave iza prošlih grehova i počne ispočetka. To je vreme kada se slavi život, obnavlja vera u bolju budućnost i jača povezanost unutar zajednice.

Mnogi običaji vezani za Đurđevdan u romskoj zajednici, fokusiraju se na zaštitu porodice, doma i zdravlja, a Romi na ovaj dan „ne štede“. Slavi se ceo dan, prisutna je muzika uz obilje plesa, hrane i pića.

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.

 

Izvor: BIZLife

Foto: Unsplash

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2025. bizlife.rs | Sva prava zadržana.

MAGAZINE ONLINE