Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Savladajte veštine brzog čitanja

    Neko čita iz hobija, nekome je to posao. Iz bilo kog razloga da čitate, zar ne biste voleli da usavršite brzinu i moć čitanja, tako da tu veštinu smatrate dragocenom i korisnom. Štedite vreme za druge stvari, ostavljate više prostora za druge knjige koje stoji na listi vaših želja, ili jednostavno brzo i efikasno radite svoj posao, kao urednik ili novinar. Ako prosečan, netrenirani čitač može da pročita oko 160 reči u minuti, brzi čitač će uspeti da usvoji čak 400 reči za isto vreme. Što ste posvećeniji vežbi, uspešniji ste, što se održava na veći broj reči pročitan za 60 sekundi, a taj broj dostiže i 1000 reči.

    Ako bolje razmislite, stalno čitate. To ne moraju biti knjige, pomislite na internet vesti, časopise, pristiglu poštu, poslovne izveštaje. Dok ste pohađali osnovnu i srednju školu, ili kasnije studirali, brzo čitanje bi vam znatno olakšalo učenje, podstaklo pamćenje i uštedelo sate. Ono što je, međutim, važno, jeste da koliko god brzo čitate – to radite sa razumevanjem, a ne da čitate mehanički.

    Kako čitamo?

    Čitanje je izuzetno kompleksna veština. Ranije, naučnici su smatrali da kada čitate, oba vaša oka su fokusirana na jedno određeno slovo u reči. Nedavna istraživanja pokazuju da to, zapravo, nije slučaj. Jedno vaše oko je fokusirano na jedno slovo, a drugo oko na drugo slovo, pri čemu ta slova najčešće ne stoje jedno pored drugog. Mozak potom spaja ove ’slike’ i formira reč. Ovo nastaje zbog vašeg poznavanja reči u jeziku, te vi već pretpostavljate o kojoj reči se radi, tako da nema potrebe za iščitavanjem svakog pojedinačnog slova.

    Odbacite ’loše’ navike čitanja

    Mnogi ljudi izgovaraju svaku reč u glavi dok čitaju, što oduzima mnogo vremena, budući da je moć razumevanja brža od moći izgovaranja, barem kada je reč o čitanju. Da ne biste ponavljali reči u glavi, morate prvo primetiti da ona postoji, a potom vežbati da je ’ne izgovorite’. Podsećajte sebe na ovu lošu naviku, prilikom svakog čitanja, i ona će vremenom nestati. Čitanje ’reč po reč’ ne samo što je sporo, već dok se koncentrišete na svaku pojedinačnu reč, možete izgubiti smisao celog konteksta rečenice. Vežbajte da povećavate broj reči koje ste usvojili u jednom trenutku. Neefikasno kretanje očiju: oko u određenom momentu obuhvata 1.5 inči, što podrazumeva četiri do pet reči na prosečnoj strani. Sa ovim je povezana i činjenica da ljudi malo koriste moć perifernog vida, tako da već vide ili naslute ono napisano na kraju reda. Da biste prevazišli ovu naviku, ’omekšajte’ pogled dok čitate, opustite lice i proširite vidike. Regresija se odnosi na nepotrebno ponovno čitanje teksta, jer neki ljudi imaju običaj da ’preskaču unazad’, vraćajući se na reči koje su već pročitali, ne bi li se uverili da su reč ili rečenicu razumeli kako treba. Ukoliko često ili stalno čitate ovako, imate duplo manje šanse da čitanje završite kada ste planirali, gubite protok i strukturu teksta, ali se i vaše kompletno razumevanje pročitanog – smanjuje. Da biste smanjili broj puta vraćanja unazad, držite olovku ili prst na mestima koje ste pročitali i pomerajte ih kako vaše čitanje napreduje. Loša koncentracija je uzrok mnogih ’problema’ u životu, što je slučaj i sa lošim čitanjem. Probajte da čitate u okruženju u kojem su spoljni uticaji, poput uključenog televizora, muzike, buke ili telefona, svedeni  na minimum. Često se dešava i da vas ’interni uticaji’ ometaju – lutanje mislima je, možda, najveći problem prilikom obrade teksta, jer se čitanje tada odvija mehanički, dok vi razmišljate o svojim problemima, željama, planovima.

    Ključ uspeha brzog čitanja

    1. Praksa. Koristite svoje regularne veštine, ali praktikujte mnogo i stalno. Proći će nekoliko godina dok ne uvežbate brzo čitanje.

    2. Uzmite ’lagan’ materijal za početak. To može biti roman ili putopis, nešto što razumete lako i ne čitate sa ’zapinjanjem’ i razmišljanjem o značenju reči, kakav je slučaj sa stručnom literaturom.

    3. Usavršavajte brzinu čitanjem odgovarajućih materijala. Nisu svi tekstovi ’pogodni’ za brzo čitanje. Godišnje izveštaje, nacrte, pravna dokumenta ili pismo, odnosno e-mail koji ste dobili od voljene osobe, bolje čitajte u celini, pažljivo i polako, sa izgovaranjem svake reči u glavi. Ako želite da uživate u proznom tekstu ili čitate temeljno, onda brzo čitanje nije rešenje.

    4. Koristite pokazivač ili neki drugi predmet kao pomoć za brzo čitanje. Kada brzo izvlačite kartice na dnu strane ili prelazite prstom po tekstu, terate oči i mozak da održe brzinu i korak.
     

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE