Hrvatima se ne radi
Od ukupno 2,7 miliona radno sposobnih Hrvata, više od milion ne radi i ne traži posao, što stanovništvo Hrvatske čini najneaktivnijim u Evropskoj uniji, pokazuju podaci Eurostata za 2012. godinu.
Kad je reč o nezaposlenosti, ali i želji za pronalaskom posla, Hrvati se nalaze na poslednjem, 28. mestu, iza Rumunije, Italije i Malte.
Predrag Bejaković s Instituta za javne financije analizirao je objavljene podatke i utvrdio kako su određeni pomaci vidljivi, ali da je potreban sistemski rad na toj problematici. Zanimljivo je kako gotovo polovina Hrvata u ovoj kategoriji ne traži posao jer su ili u penziji ili smatraju da za njih nema posla.
Aktivnih, odnosno onih koji rade i traže posao je 1,7 miliona, odnosno 60,5 posto, što je za čak 20 postotnih poena manje od Švedske, koja je na vrhu lestvice i ima 80,3 posto aktivnih građana.
Nije neobično da građani ne traže posao jer smatraju kako posla za njih nema. Reč je o obeshrabrenim radnicima i nije pogrešno što deo njih misli kako posla nema, a neki su poslovi s vremenom i "izumrli", objašnjava Bejaković.
Najaktivnije stanovništvo uz Švedsku je u Holandiji, Danskoj, Nemačkoj i Velikoj Britaniji.
Realan razlog neaktivnosti svakako je obrazovanje, zbog čega u Hrvatskoj posao ne traži 700.000 ljudi, brojka koja Hrvatsku svrstava u sredinu tabele. U Litvaniji zbog tog razloga posao ne traži 50 posto neaktivnog stanovništva, a u Francuskoj 4,2 posto.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ističe da se sprovode aktivne mere, s ciljem da se stanovništvo podstakne da ne odlazi ranije u penziju i da se zaposli što više ljudi.
