
Šta donose nemačke „karte šansi“ i preti li Srbiji dodatni deficit radnika?
Deficit, odnosno nedostatak radnika sve više pogađa gotovo sve evropske zemlje. Najglasnija u isticanju tog problema je Nemačka i zato najavljuje novi sistem useljavanja – „karte šansi“.
Neće biti potrebna ni diploma ni poznavanje jezika – to u najkraćem predviđa predlog novog zakona koji bi trebalo da stupi na snagu sledeće godine.
Kako bi novi podsticaj Berlina mogao da utiče na odliv radne snage objasnio je Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca.
Inače, dve trećine građana koji Srbiju napuštaju zbog posla odlaze u Evropsku uniju, a od tog broja čak 40 odsto ode u Nemačku.
“Sigurno da će to podstaći jedan deo radnika da odu u Nemačku, kao što je to bilo unazad nekoliko godina od tog prvog akta koji su oni doneli, koji se odnosi za zemlje Zapadnog Balkana. Oni su, recimo za vreme korone doneli Uredbu o visokokvalifikovanim radnicima, za njihovo privlačenje, pa čak i u toj godini, koja je u svakom smislu bila vanredna, oni su imali priliv radne snage, koji je njih same iznenadio”, kaže Atanacković.
Nemačko tržište rada naprosto usisava radnu snagu.
Međutim, sam način koji je Nemačka uredila kaže da više ne mora nemački poslodavac da posebno dokaže da nema radne snage dovoljno, već će biti dovoljno da neko ko konkuriše da se zaposli u Nemačkoj ima dokaz da je kvalifikovan, dovoljno poznaje nemački jezik, moći će vrlo brzo – u roku od dve do tri nedelje da konkuriše i da dobije odgovor, objašnjava Nebojša Atanacković.

Nebojša Atanacković, Printscreen
Procene su da ukoliko se značajno ne uveća priliv stanovništva da će već 2035. godine biti na tržištu rada čak sedam miliona ljudi manje nego sada. Zbog toga nemačka vlada doprinese da se godišnje oko 400.000 ljudi doseli u Nemačku.
Očigledno je da će ovaj potez nemačke Vlade i potreba nemačke privrede da zapošljava toliko kvalikofikovanih ljudi ubrzaće pomeranje radne snage od Bliskog Istoka ka nama, smatra Atanacković.
Mogu li naši poslodavci da trče tu trku i kako rešiti deficit radnika?
U svakom slučaju već se sada oseća da bi poslodavci zaposlili i zadržali kvalifikovane radnike moraju da povećaju plate, da poboljšaju uslove rada.
Sve to zajedno srpsku privredu dovodi u situaciju da je manje konkurentna što se tiče cena, jer ona će morati da onda neuporedivo više plati i da cena proizvoda te naše privrede bude veća, ali mi teško da možemo da konkurišemo Nemačkoj, koja ima mnogo razvijeniju privredu i može da plati više, ocenjuje Atanacković.
Nova studija: Nemačke firme traže radnike, retko u inostranstvu
Nemačka preduzeća teško pronalaze kvalifikovanu radnu snagu u zemlji, ali svega jedna šestina pokušava radnike da regrutuje i u inostranstvu. Firme se u tome suočavaju sa raznim preprekama, od jezičke barijere, do problematične procene stručnosti, prenela je dpa.
U poslednje vreme, 73 odsto nemačkih preduzeća se žalilo na uska grla u zapošljavanju radnika, navodi studija o migraciji stručne radne snage Fondacije Bertelsman.
Prema studiji, predstavljenoj u četvrtak, taj postotak je prošle godine bio na 60, 2020. na 55 odsto.
U isto vreme, udeo preduzeća koja su radnike tražila u inostranstvu ostao je približno isti, na 17 odsto.
„Slab natalitet sada stižu na naplatu“, rekla je Suzane Šulc (Susanne Schultz), ekspert za migracionu politiku Fondacije Bertelsman.

Nemačka i nedostatak radnika, (Pixabay)
„Bez doseljavanja nema rezultata“
„Kada bebi-bum generacija pođe u penziju, problem će postati još veći. Bez doseljavanja, Nemačka ne može da osigura blagostanje“, rekla je Šulcova.
Nemačka vlada je pokrenula proces reformi kojima namerava da olakša useljenje kvalifikovane radne snage, što su privredna udruženja zahtevala godinama.
Centralni deo plana je da se zakon o doseljavanju promeni tako da se smanje prepreke za dolazak kvalifikovanih radnika iz inostranstva. Cilj je da se omogući da ljudi iz trećih zemalja lakše nađu posao u Nemačkoj. Ministri pritom govore o tri takozvana „stuba“.
Rešenje za deficit radnika: Pojednostaviti dolazak kvalifikovanih radnika
Prvi stub obuhvata preduslove koje kvalifikovani radnici iz inostranstva moraju da ispunjavaju da bi im se dozvolilo da rade u Nemačkoj. Do sada su morali da imaju priznatu kvalifikaciju i radni ugovor, kao i jednake šanse za zaposlenje kao i nemački državljani. Pojednostavljeno rečeno, priznatim kvalifikovanim radnicima će ubuduće biti pružena veća podrška. U nacrtu se tako navodi da bi trebalo stvoriti uslove za dolazak i boravak u zemlji kvalifikovanih radnika iz inostranstva koji nisu u mogućnosti ili su samo delimično u mogućnosti da predoče dokumente u vezi sa svojim profesionalnim kvalifikacijama. Drugim rečima, njihova stručnost bi mogla da bude proveravana tek u Nemačkoj.

Zaposleni u kancelariji
Drugi stub odnosi se na kvalifikovane radnike iz inostranstva koji još uvek nemaju diplomu, ali imaju veliko radno iskustvo. I njima bi trebalo pojednostaviti dolazak na nemačko radno tržište. Između ostalog, vlasti žele da poboljšaju uslove za zaposlene u informacionim i komunikacionim tehnologijama. Kod njih bi trebalo odustati od dokaza o dovoljnom poznavanju nemačkog jezika. U tom slučaju bi kompanije koje nude poslove trebalo da odluče da li žele da zaposle stručnjake i pored nedovoljnog znanja jezika. U tim slučajevima više ne bi bilo pravnih prepreka za zapošljavanje.
I konačno, treći stub se odnosi na to da se državljanima trećih zemalja, „sa dobrim potencijalom“, omogući da ostanu u Nemačkoj kako bi pronašli posao.
Kriterijumu za dokazivanje „dobrog potencijala“ mogu da uključuju kvalifikacije, poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, povezanost sa Nemačkom i godine kandidata.
Izvor: RTS, dpa, BIZLife
Foto: Pixabay, Printscreen