Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Raste euribor, ali i strepnje: „Mesečna rata za kredit veća za oko 30 evra“

    Rast euribora, koji je posle dugogodišnje negativne vrednosti nedavno prešao u pozitivnu i premašio jedan odsto, povećaće mesečnu ratu kredita u evrima.

    To povećanje će, prema oceni generalnog sekretara Udruženja banaka Srbije Vladimira Vasića, najviše zavisiti od visine kredita i činjenice kada je uzet odnosno koliko je do sada otplaćeno.

    Kakva je računica, koliko će nas skuplje izaći kredit?

    „Ako je neko uzeo 50.000 evra stambenog kredita pre recimo 15 godina i dobar deo otplatio, onda rast euribora neće mnogo uticati na visinu rate i ona bi mogla da se poveća za oko pet, 10 ili 15 evra. Međutim, ako je isti kredit uzet skoro i otplaćemo malo onda mesečna rata može da se poveća i za oko 30 i više evra“, rekao je Vasić za Tanjug.

    Građanima kojima je kredit neophodan savetuje da i pored rasta euribora ne odustaju od svoje namere, ali da računaju na to da će se u narednih godinu do godinu i po verovatno voditi restriktivna monetarna politika, da će novac biti skuplji, te da budu spremni na nešto veću mesečnu ratu.

    „Iskreno se nadam da bi period restiktivne monetarne politike mogao da se završi za oko godinu do godinu i po dana, ali mnogo toga je van našeg domašaja. Takođe se nadam, da kada je reč o budućem kretanju euribora da on neće biti nagao već postepen“, kaže Vasić.

    Takvo očekivanje bazira na činjenici da je postepen rast pre svega u interesu građana i privrede Evropske unije, te da zbog toga tamošnje monetarne vlasti neće dozvoliti skokovite promene, već da će se dati dovoljno prostora svima da se prilagode novonastaloj situciji.

    provizija kurs

    Novac, evri (Pixabay)

    Kako je došlo do toga?

    U suprotnom, navodi, može da se desi stagflacija, odnosno da istovremeno postoje inflacija i pad privredne aktivnosti, što, kako kaže, nikako nije dobro.

    Negativna vrednost euribora, koji je inače prosečna kamatna stopa po kojoj grupa izabranih evropskih banaka međusobno pozajmljuje novac, prema njegovim rečima je prilično neuobičajena situacija, ali je ona još jedan od proizvoda koji je iznedrila tadašnja situacija odnosno pad proizvodnje i nedovoljna tražnja.

    „Za razliku od sadašnje, restriktivne monetarne politike tadašnja je bila izdašnija, novac je bio jeftin i poruka centralnih monetarnih vlasti je bila uzmite novac i trošite. Taj period se završio i to iz više razloga od kojih je jedan svakako kovid 19, ali i energetska kriza, zatim geopolitička situacija u kojoj se Kina, da tako kažemo, zatvorila, kada Ukrajina ne može da plasira svoje žitarice i kada gas ne može da dođe u Evropu“, navodi Vasić.

    Rast euribora će se na mesečnim ratama osetiti zavisno od toga da li se njegovo usklađivanje radi tromesečno ili šestomesečno, što zavisi od banke do banke odnosno od toga kako je ugovorom sa bankom precizirano.

    Rastu kamate na dinarsku i deviznu štednju

    Osim povećanja kamata na kredite stanovništvu, poslednjih meseci se, kako navode u Udruženju banaka Srbije (UBS) beleži i lagan rast kamata na štednju građana u bankama.

    Kamate na dinarsku štednju u drugom kvartalu ove godine su u odnosu na isti period 2021. povećane za jedan procentni poen a na deviznu štednju 0,5 procentnih poena.

    Ocenjuje da je štednja veoma važna za finansisjku stabilnost ekonomije a kada postoji štednja, postoje i plasmani kroz kredite građanima i stanovništvu.

    „Poslednjih desetak godina beležimo ozbiljan rast štednje, pa je štednja u dinarima povećana za oko šest do osam puta“, kaže Vasić.

    Dodaje da je rast štednje u evrima bio sporiji i iznosio je oko 35 odsto ali da evri i dalje preovlađuju u štednji naših građana.

    Više rate za kredite, stručnjaci ipak ne očekuju drastične skokove kao sa švajcarcima

    Izvor: Tanjug

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE