Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    cene poslovnog prostora

    Potražnja veća od ponude – skočile cene POSLOVNOG PROSTORA u Beogradu

    Uprkos pandemiji i tome da veliki broj zaposlenih i dalje radi od kuće, potražnja za kancelarijskim prostorom u Beogradu ne samo da ne stagnira, već je veća od trenutne ponude, naročito u većim gradovima, navode stručnjaci iz oblasti nekretnina.

    Predstavnici City Expert agencije navode da je tržište nekretnina, inače, a samim tim i poslovnih prostora u ekspanziji pre svega na teritoriji Beograda i Novog Sada, ali i Nišu.

    Novi Beograd kao najpopularnija lokacija

    Aleksandar Anđelić agent City Expert agencije za nekretnine kaže za BIZLife portal da je što se Beograda tiče, već nekoliko godina unazad najpopularnija lokacija Novi Beograd, ali da je takođe primetan i “povratak” ka centru grada, pre svega zbog novih poslovnih objekata, kao i proširenja postojećih kapaciteta.

    „Pravila za kvadraturu nema, ali svakako ukoliko su poslovni objekti u pitanju, to su kvadrature veće od 200 m2 pa do par hiljada kvadrata. Cene nisu doživele pad, nego čak i blagi rast zbog sve veće potražnje i novih poslovnih zgrada A klase“, navodi Anđelić.

    Interesovanje se vratilo na staro, u narednom periodu još veća potražnja

    Interesovanje za kupovinu poslovnog prostora, kao i za izdavanje je samo u jednom trenutku pandemije stagniralo, a onda se vrlo brzo vratilo na nivo pre pandemije, dodaje sagovornik BIZLife.

    “Prvenstveno razlog za to su interne promene u firmama, od broja radnika u kancelarijama, gde su firme koje su imale radna mesta za veći broj zaposlenih prelazile u manje prostore zbog manje radnika u kancelarijama, dok su manje firme i delatnosti se razvile i prešle u veći da bi pružile veći komfor i funkcionalnost”, ističe Anđelić.

    On ukazuje da se u narednom periodu može očekivati veća potražnja poslovnih prostora i ponuda koja će nastojati da ubrzano prati tu potražnju, ili izgradnjom novih objekata ili kompletnom adaptacijom postojećih, starijih objekata.

    „Svedoci smo velikog broja stranih investicija kod nas, razvoja svih poslovnih segmenata, sto dovodi do velike potražnje poslovnog prostora u svim većim gradovima. Trenutno u izgradnji postoji veliki broj poslovnih prostora, tržište se oporavlja i od pandemije, granice se ponovo otvaraju i to sve dovodi do toga da nastavljamo trend da budemo regionalni centar velikog broja kompanija“, dodaje Anđelić.

    Potražnja poslovnog prostora veća od ponude, posebno u Beogradu i Novom Sadu

    Trenutno je veća potražnja nego ponuda poslovnih prostora, pogotovo u Beogradu i Novom Sadu.

    Strane firme se pretežno odlučuju na dugoročno iznajmljivanje firme jer sa minimalnim ulaganjem dobijaju već nameštene, ili polunameštene kancelarije, dok se na kupovinu poslovnog prostora više odlučuju domaće firme, objašnjava Anđelić.

    Cene izdavanja u Beogradu kreću se od oko devet evra po kvadratnom metru do 20 evra, u zavisnosti od klase poslovne zgrade.

    Ko zakupljuje poslovni prostor ?

    Direktor za savetovanje i procene u regionu Jugo-istočne Evrope u kompaniji CBRE Nebojša Nešovanović, navodi da se većina međunarodnih firmi mnogo češće odlučuje za zakupe nekretnina.

    “Ovo je slučaj i sa mnogim proizvodnim firmama, koje iznajmljuju na dugi rok hale u kojima posluju, ne samo sa kancelarijama ili prodajnim prostorima. Ovakav pristup firmama omogućava da kapital i svu svoju pažnju posvete svom osnovnom poslu, a omogućava im i mnogo veću fleksibilnost u slučaju potrebe za povećanjem ili smanjenjem kapaciteta”, objašnjava Nešovanović.

    Imajući sve ovo u vidu, možemo govoriti o dva paralelna tržišta poslovnih prostora, pojašanjava.

    Jedno je tržište na kome učestvuju uglavnom lokalne firme koje kupuju prostore za sopstvene potrebe i to tržište doživljava uzlete kada je dobra finansijska situacija, kao što je sada, ili velike padove sa recesijama, objašnjava Nešovanović.

    Ovakve nekretnine su najčešće izgrađene u skladu sa ličnim potrebama.

    Ipak, što se tiče tržišta komercijalnih nekretnina fokus je na investicionim nekretninama.

    “Kod nas tradicionalno dominiraju Izraelski investitori (np AFI, BIG, GTC) sa kojima je teško takmičiti se. Većina developera je sada vrlo aktivna – trenutno se dosta gradi, a većina njih je i u potrazi za pravno i planski “čistim“ zemljištima za gradnju”, navodi sagovornik.

    Među zakupcima su uglavnom ozbiljne međunarodne firme koje se bave proizvodnjom ili pružanjem različitih usluga.

    Potražnja za poslovnim prostorom veća nego pre pandemije

    Poslovanje većine ovih firmi nije značajno pogođeno pandemijom korona virusa, tako da je tražnja za gotovo svim vrstama poslovnog prostora i ukupna površina zakupljenog prostora veća sada nego pre pandemije, navodi Nešovanović.

    Kada je reč o investitorima, najveći na tržištu do sada su bili Južnoafrički, Evropski i Izraelski fondovi i oni kupuju nekretnine koje su date u zakup i nastavljaju da upravljaju njima.

    „Naše tržište je malo u poređenju sa ostalim tržištima srednje i istočne Evrope pa tako nemamo mnogo transakcija, ali možemo reći da je tražnja za maloprodajnim prostorima značajna u prethodnih pet godina, dok je tražnja za kancelarijama i skladišnim prostorima skočila u prethodnih godinu dana. Cena koju su investitori spremni da plate za pojedine nekretnine zavisi od samih nekretnina i zakupaca, ali više zavisi od kreditnog rejtinga zemlje kao i cene i raspoloživosti kapitala.“, navodi Nešovanović.

    Tržište u Srbiji malo i odnosu na druga, ali može se očekivati rast

    Kod nas je Beograd praktično jedino tržište za kancelarijske i skladišne prostore. Maloprodajni i proizvodni prostori koji se nalaze i u manjim gradovima su takođe interesantni investitorima.

    U poređenju sa drugim tržištima, naše tržište je vrlo malo, dva do tri puta manje od Sofije i Bugarske, i daleko manje od svih drugih tržišta Centralne Evrope, dodaje Nešovanović.

    „Iz tog razloga za očekivati je veliki rast svih naših tržišta u nerednom periodu bez obzira na trendove. Negativna privredna kretanja mogu samo da uspore razvoj, a promena trendova da oblikuje razvoj, a ne da ga zaustavi. Pred nama je dalja gradnja i kancelarija i tržnih centara i skladišnih, odnosno proizvodnih prostora, gde će dinamiku gradnje odrediti stanje privrede a globalni trendovi će uticati na dizajn samih nekretnina”, dodaje sagovornik.

    Izvor: BIZLife/Jelena Andrić

    Foto: Pixabay, CBRE

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE