Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Nemački privrednici traže uvođenje pravila 3G za radnike. Šta to znači?

    Nemački privrednici i nemačka vlada izgleda da nisu saglasni u oceni o tempu oporavka privrede jer brojni učesnici na tržištu nisu zadovoljni. 

    Iako nemačka vlada očekuje da će privreda zemlje posle šoka koji je izazvao korona virus imati snažan oporavak u obliku slova „V“, zahvaljujući manje restriktivnim merama, opsežnim testiranjima na COVID-19 i ogromnim paketima državne pomoći privrednici strahuju od novog porasta broja zaraženih i insistiraju na sprovođenju striktnih mera.

    Naime, pre oko dva meseca nemačka vlada saopštila je da će se privreda te zemlje od pandemije izazvane korona virusom oporaviti brže nego što se očekivalo.

    Ekonomisti su još polovinom godine ukazivali da se kriza još nije završila, i da nije bilo pandemije privreda bi porasla u proteklih godinu i po dana.

    Ekonomisti instituta Ifo snizili su tada procene rasta nemačke privrede u ovoj godini na 3,3 odsto, upućujući na probleme s lancima nabavke čipova u Kini, važne za autoindustriju.

    Privrednici strahuju od širenja virusa, insistiraju na vakcinaciji

    Nemački privrednici zabrinuti su zbog porasta broja zaraženih virusom korona. Ukazuju da bi ukidanje mera bilo pogrešno. Kao i da se mora insistirati na vakcinaciji da bi se sprečilo širnje zaraze.

    Šef Udruženja nemačke industrije Zigfrid Rusvurm (Siegfrid Russwurm) apeluje na političare da preduzmu odgovarajuće mere i preduhitre novi talas epidemije.

    „Ponoviće se greške iz prošle jeseni kada se politika ustezala od uvođenja opšte važećih i efikasnih epidemioloških mera u celoj zemlji,“ rekao je Rusvurm agenciji dpa.

    Naglasio je da bi uvođenje pravila 3G na radnom mestu – pristup isključivo za vakcinisane, prezdravele i negativno testirane – mogao biti jedan od načina suzbijanja širenja zaraze.

    nemački privrednici

    nemački privrednici

    Planirano ukidanje vanrednih državnih epidemioloških mera šalje, prema njegovim rečima, pogrešan signal. Takve mere bi bile neefikasne i nedosledne, kaže Rusvurm.

    Nemačka vlada mora učiniti sve što je u njenoj moći kako bi vakcinacija građana napredovala, a dopunske vakcinacije se sprovodile sistematski, dodao je on.

    “Ne smemo dozvoliti da mala grupa antivaksera u narednim mesecima parališe čitavo jedno društvo u kojem je većina vakcinisana. Zadatak politike je da zaštiti decu i sve ostale kojima je zaštita potrebna. U suprotnom rizikuje zdravlje stotina hiljada građana i moguće dugoročne posledice usled infekcije koja bi se mogle sprečiti“, naglasio je on.

    Pandemija uticala na startap preduzeća

    Što se tiče toga kako su pojedini sektori prošli tokom pandemije, neke od analiza pokazuju da se ona posebno odrazila na startapove.

    Useljenici u Nemačku su češće od onih rođenih u zemlji isprobavali taj put, ali pandemija se snažno odrazila na taj sektor.

    Prema redovnoj godišnjoj studiji razvojne banke KfW, udeo useljenika među osnivačima startapova pao je ispod njihovog udela u radno sposobnom stanovništvu prvi put od 2009. godine.

    „Broj novih firmi koje su osnovali useljenici u godini korone je pao iznad opšteg proseka,“ rekla je glavni ekonomista KfW Frici Keler-Gajb (Fritzi Köhler-Geib).

    Pritom, pao je i ukupan broj novoosnovanih preduzeća, sa 605.000 u 2019. na 537.000 u prošloj godini.

    S druge strane, useljenici su češće nego prethodne godine firmu pokretali jer nisu dobijali posao na tržištu. Udeo takozvanih osnivanja iz nužde bio je 35 odsto, tri procentna poena više nego 2019.

    Istovremeno, udeo firmi koje su ljudi osnovali tim povodom je pao sa 23 na 16 odsto.

    U problemu i automobilska industrija zbog sirovina

    Nestašica magnezijuma uporno pravi probleme nemačkim proizvođačima automobila i aviona, saopštilo je ove nedelje ministarstvo privrede.

    Agencija za sirovine je saopštila da će situacija sa snabdevanjem magnezijumom ostati napeta najmanje do kraja godine. Razlog za to je pad kineskog izvoza magnezijuma.

    Udruženje za trgovinu metalima je sredinom oktobra upozorilo na uska grla u snabdevanju magnezijumom. Apelovalo je na nemačku vladu da „hitno započne diplomatske razgovore sa Kinom“ kako bi osigurala snabdevanje nemačke industrije.

    Magnezijum inače ima važnu ulogu u proizvodnji automobila i aviona.

    Pažnju traži i kreativna industrija

    Koalicija kulturne i kreativne industrije u Nemačkoj zalaže se za osnivanje centralne institucije u budućoj vladi koja bi zastupala njihove interese.

    Kulturni i kreativni sektor u Nemačkoj je, navodi koalicija, treća najveća grana privrede, posle automobilske industrije i mašinskog sektora.

    nemački privrednici

    nemački privrednici

    Interesne grupe iz oblasti književnosti i mode, novinarstva, muzike, igara, televizije, radija i filma, galerija, arhitekture i dizajna, novim udruženjem žele da ujedine svoje interese i utiču na politiku.

    Pandemija je u velikoj meri doprinela formiranju udruženja.

    Predsednik Saveznog udruženja muzičke industrije Florijan Drike (Florian Drücke) rekao je da je „u prošlosti nedostajala institucija koja bi se osećala odgovornom za nas, razumela nas i unapređivala potencijal naše branše.“

    Pandemija je opteretila i vodeće američke firme u Nemačkoj

    Neke od njih poput Amazona, Mekdonaldsa (McDonald’s) i Forda, od buduće vlade u Berlinu očekuju reforme za podršku konkurentnosti i inventivnosti.

    „Fokus treba da bude na klimatskoj tranziciji, digitalnoj transformaciji i eliminaciji privrednih i društvenih posledica pandemije korona virusa,“ rekla je ove nedelje predsednica Američke trgovinske komore u Nemačkoj Simon Meni (Simone Menne).

    Komora je anketirala 50 preduzeća sa najvećim prometom u Nemačkoj. Rezultat ukazuje na percipirano pogoršanje uslova od prošle godine.

    Boljoj oceni doprinele su krizne mere poput dodataka za zaposlene na deo radnog vremena, finansijska podrška malim i srednjim firmama, dodatak za porodice, umetnike i slično.

    S druge strane, manjak državnih ulaganja i spora digitalizacija javne uprave bili su meta kritike.

    Ukupan promet 50 najvećih pao je za 1,4 odsto, na 189 milijardi evra.

    Najveći promet prijavio je Amazon Nemačka (Deutschland) sa 25,9 milijardi evra, ispred Forda sa 15,7 i proizvođača liftova Tisenkrup elevejtor (ThyssenKrupp Elevator) sa 7,9 milijardi.

    Izvor: dpa

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE