Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Kafa

    Nema kraja cenovnim šokovima: Šoljica kafe u Evropskoj uniji sve skuplja

    Kafa, odnosno jutarnje ispijanje šoljice kafe za mnoge je svakodneva rutina, ali bi moglo da postane gotovo luksuz zbog godišnje inflacije koja je od prošlog oktobra u stalnom porastu, objavila je evropska agencija za statistiku Eurostat.

    Cena kafe je u avgustu u Evropskoj uniji bila u proseku 16,9 odsto viša nego godinu dana ranije, dok je u avgustu 2021. bila u proseku za 0,5 odsto viša u poredjenju s istim mesecom 2020.

    Kafa sa mlekom i šećerom- dodatna stavka

    Za one koji kafu piju s mlekom i šećerom, ovaj jutarnji ritual je još skuplji, jer su cene tih proizvoda još više porasle tokom protekle godine.

    Sveže punomasno mleko je od avgusta 2021. do avgusta 2022, poskupelo u proseku za 24,3 odsto, a mleko s niskim sadržajem masti je u istom periodu poskupelo za 22,2 odsto.

    Najviše je poskupeo šećer, čija je cena u avgustu bila u proseku za 33,4 odsto veća u odnosu na avgust 2021, dok je rast cene u odnosu na godinu pre toga bio 0,8 odsto.

    Sva četiri proizvoda su poskupela u svim članicama EU osim Malte, gde jedino nije promenjena cena mleka s niskim sadržajem masti.

    Litvanija i Estonija su medju prvih pet zemalja u kojima su najviše poskupela tri od četiri proizvoda, a Madjarska, Litvanija i Hrvatska su medju zemljama s najvećim poskupljenjem mleka.

    Gde je najviše poskupela?

    Kafa je najviše poskupela u Finskoj, za 43,6 odsto, zatim u Litvaniji (39,9 odsto), Švedskoj (36,7 odsto), Estoniji (36,4 odsto) i Madjarskoj (34,3 odsto).

    Najveća godišnja inflacija cene šećera zabeležena je u Poljskoj (109,2 odsto), zatim u Estoniji (81,2 odsto), Letoniji (58,3 odsto), Bugarskoj (44,9 odsto) i na Kipru (43,2 odsto).

    Cena punomasnog mleka je najviše porasla u Madjarskoj (51,7 odsto), Litvaniji (46,8 odsto), Hrvatskoj (43,5 odsto), Češkoj (43,3 odsto) i Letoniji (40,1 odsto), a mleko s niskim sadržajem masti u Litvaniji (50,2 odsto), Hrvatskoj (41,2 odsto), Estoniji (38,9 odsto), Nemačkoj (30,6 odsto) i Madjarskoj (30,1 odsto).

    Italijanski espreso bi mogao da se nađe na listi UNESCO-a

    Izvor: Beta

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE