Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Presudila joj pohlepa: Kamatna stopa libor odlazi u istoriju

    Jedna od najpoznatijih referentnih kamatnih stopa Libor – s prvim danom nove godine odlazi u istoriju.

    Referentna kamatna stopa koja je decenijama bila polazna tačka za cene finansijskih instrumenata, da bi joj na koncu presudila pohlepa.

    Deceniju nakon otkrića da su banke dogovorno nameštale Libor (London Interbank Offered Rate), i time oštetile milione klijenata, kamatna stopa se naposletku gasi. To je mnoge podsetilo na ulazak u novi milenijum i “Y2K”, bojazan da će milenijumski bag (“milenijumska buba”) u programskom kodiranju dovesti do haosa širom sveta, piše Rojters.

    Banke i regulatori će novogodišnju noć provesti ispred svojih ekrana da gašenje Libora ne pođe po zlu. Prema proceni konsultantske kuće Oliver Vajman, banke su potrošile oko 10 milijardi dolara na pripremu za taj događaj.

    Regulatori ne žele da rizikuju

    Vrednost lepeze finansijskih instrumenata, od hipotekatnih, studentskih i korporativnih kredita do izvedenica, u kojima je baza libor dosezala je početkom ove godine 265 biliona dolara.

    Otkriće afere koja je rezultirala milionskim kaznama bankama i poljuljanim poverenjem, izazvala je potres na finansijskom tržištu kakav se nije video od uvođenja eura 1999. Iako je na kraju milenijumski bag uzrokovao tek sporadične probleme, regulatori ne žele da rizikuju.

    “Biću za radnim stolom na Božić i novogodišnje praznike, a znam da će i drugi biti na istom mestu za svaki slučaj”, rekao je Reutersu Edvin Skuling Later, direktor za tržišta u britanskom regulatoru FCA (Financial Conduct Authority).

    Niz finansijskih izvedenica čija se cena računa na temelju libora već je prešao na nova merila bez većih problema. Regulatori su, međutim, upozorili da bi oni ipak mogli da iskrsnu na nekim tržištima kredita, posebno u slučaju da klijenti propuste obaveštenje o zameni libora, ali da bi se efekat mogao osetiti tek kasnije u januaru.

    “Ako imate ugovor koji se odnosi na jednu od tih stopa, ona više neće biti tamo kada pogledate na ekran u januaru”, dodaje Skuling Later koji nadzire kako se libor sastavlja iz kotacija koje podnose banke. Libor je nastao 1969. u Londonu prilikom sindikovanja 80 miliona dolara zajma iranskom šahu kada je toj pozajmici trebalo odrediti cenu.

    Njegov odlazak u istoriju potpomogli su regulatori nakon otkrića da su najmoćnije banke nameštale kotacije da ostvare dodatni profit, a zameniće ga kamatne stope koje računaju centralne banke, među kojima američki Fed, Banka Engleske i Evropska centralna banka.

    Veliki poduhvat

    Fed je poručio da će Libor zameniti njegova Sofr stopa koja se temelji na oko bilion dnevnih transakcija što je čini bitno otpornijom na manipulacije i nameštanja. Tomas Vipf, čelnik Alternativnog odbora za referentne kamate (ARRC) pod okriljem Feda, ističe da kompleksnost gašenja libora podseća na milenijumski bag.

    “Smatram da je potrebno puno doslednog planiranja i pripreme i veselimo se činjenici ako smo preterali s pripremom, to je dobro”, kaže. Libor ima 35 verzija kroz pet valuta, od SAD do Evrope i Japana, što njegov kraj čini velikim poduhvatom za svetske regulatore, banke i kompanije, piše Rojters.

    Na kraju decembra trajno nestaju njegove 24 varijacije, dok preostalih devet ostaje u privremenoj upotrebi za postojeće ugovore, ali ne i za nove poslove.

    Potrošači koji zanemare obaveštenja iz svojih banaka za zahtevom da promene referentnu kamatnu stopu koja se koristi u izračunu kredita (ili depozita) mogli bi se pravno naći u sivoj zoni. Izazovom (bar u nekim slučajevima) moglo bi se pokazati i nagovaranje vlasnika obveznica da vremenom pređu na alternativnu stopu.

    “Januar će biti vrlo zanimljivo razdoblje, treba videti kako će se sve rasplesti. Ništa se neće dogoditi prvog dana, ali bi se zanimljivim mogle pokazati otplate u prvom mesecu godine”, kaže Džon Oliver iz PwC-a.

    Oko 80 odsto od 265 biliona dolara aktuelnih ugovora koji sadrže libor odnosilo se na izvedenice i svopove koji prolaze kroz klirinške kuće, a ostatak na korporativne zajmove, hipoteke i obveznice.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE