Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Kad kažem „da“, a mislim „ne“

    Piše: Slađana Pavić, psihoterapeut

    zakazivanje psihoterapijske seanse na tel 063/8523-880

    Da li vam je poznat tip ljudi koji su ljubazni, često deluje da ne napreduju sticajem okolnosti, gotovo kao da su žrtve, nikada se ne svađaju, ne insistiraju na svojim pravima… a opet, nešto vam tu ne prija. U odnosu sa njima čovek nikako ne zna na čemu je. Vrlo moguće da ste pomislili na bar jednog kolegu koga ćete prepoznati u daljem tekstu koji govori o pasivnoj agresiji.

    Svi znamo šta je agresija – ponašanje, odnosno, emocionalna reakcija sa namerom nanošenja štete, bilo fizičke ili psihičke. Postoji aktivna agresija (fizički ili verbalni napadi) ali postoji i pasivna agresija. Pasivna agresija je način ponašanja koji se ogleda u tome da osoba svoju agresivnost, ljutnju, neprijateljstvo ili neslaganje ne izražava direktno i konstruktivno nego to pokazuje indirektno

    Pasivno agresivne ličnosti svakako govore sve što misle, ali na drugačiji način. Indirektno se ljute, zavide, svoju ljutnju maskiraju naizgled savršeno logičnim obrazloženjima i zaključcima. Vešto kod drugih izazivaju osećaj krivice i griže savesti.

    Stalni negativni i pasivni otpori kod osobe manifestuju se

    • pasivnim odbijanjem rutinskih zadataka (porodičnih ili poslovnih)
    • čestim žalbama kako ga drugi ne cene i ne razumeju
    • kritikovanje i omalovažavanjem autoriteta
    • svađalačko ponašanje

    Sva lica pasivne agresije

    Ogorčenost zbog zahteva – nikada vam neće reći NE ali će biti ljuti na vas „jer ste neuviđavni”, „ne razumete da to nije baš tako jednostavno”, „uvek nešto tražite”, naravno to neće reći vama već u sebi ili ljudima oko sebe. Vama će verovatno reći „Da“, sa širokim osmehom. Uz to moguće je da će začiniti specijalnim začinom – odugovlačenjem. Na taj način pokušava da vas obeshrabri u nekim narednim zahtevima, da ne bi morao ponovo da kaže da iako misli i oseća . Slično je i sa namernim grešenjem, sa istim ciljem – obeshrabrivanje u daljim zahtevima.

    Neprijateljski stav pasivno agresivnih osoba proističe iz njihovog uverenja da ste svesni kako se oni osećaju te sve što činite tumače kao neprijateljski gest preman njima.  Žalbe na nepravdu ili nedovoljno uvažavanja su proizvod procene da sve što im nije po volji vide kao lični napad na njih (“Nepravda, pa to ti je”). Uloga žrtve je moćno oružje pasivne agresije. (“Jesam li tako zaslužila?”)

    Prekrivanje kritike komplimentom – S obzirom na to da nemaju dozvolu da pokažu ljutnju, nezadovoljstvo i neslaganje, nego „moraju“ uvek da budu fini i ljubazni, ljutnja i neprijateljski stav izbijaju na drugi način.Verujem da svako u svom iskustvu ima bar nekoliko situacija u kojima su dobili nešto što liči na kompliment a ipak se osećali neprijatno zbog toga.

    Retko iznose svoja mišljenja, kada problem nastane ili se rešava obično nisu aktivni. Zauzimaju mesta u  gledalištu ali zato kada dođe do (nepovoljnog) ishoga stupaju na pozornicu ( „Lepo sam ti rekao/la“, „Znao sam“, „Ti uvek teraš po svom, pa vidi na šta izađe“)

    Malignost pasivne agresije je što se teško prepoznaje, a opet ima velike negativne efekte na patnju osobe ka kojoj je usmerena i trajno narušava i usložnjava interpersonalne odnose kako u porodici, tako i u poslovnom timu

    Pasivno agresivne agresivne ličnosti su sklone da odlažu obaveze koje imaju i otežu sa radom, a uvek se čini da sve što rade, rade sporije nego što se čini da bi mogle. S druge strane, veruju da posao obavljaju mnogo bolje nego što drugi misle i često ostani zatečeni povratnom informacijom koju dobiju od nadređenih.

    Nezadovoljstvo na poslu ne iskazuju otvoreno, ALI na sastancima zevaju, listaju papire dok drugi izlažu, prospe im se kafa…i slično. Ukoliko im skrenete pažnju velika verovatnoća je da neće biti efekta već će, u Šojićevom maniru, biće „iznenađeni i uvređeni“. Dakle povratne informacije koje dobijaju od nadređenih ili zaposlenih u HR sektoru su obično negativne a osećaju ih kao nepravdu. Odbijaju da priznaju da su na bilo koji način odgovorni za sukobe ili probleme u radu. Sugestije će verovatno dekalrativno prihvatiti a kada se vrate u kancelariju reći će da su to već znali , već probali i da to tako ne ide.  Neretko takve osobe u poslovnim timovima izazivaju neskad i uzrokuju razne problem zbog kojih neretko dobijaju otkaz

    Šta je rešenje?

    Zamislite situaciju u kojoj neko predloži izvođenje novog projekta na poslu. Pasivno agresivna osoba se ne slaže sa tim, ali već slutite da to neće direktno izgovoriti, možda se čak i javno složi sa osobom koja je predložila novi projekat. A onda? propušta rokove za obavljanje određenih poslovnih zadataka, kasni na sastanke ili razne aktivnosti čime sabotira realizaciju plana.

    Konstruktivno rešenje bi bilo da je na početku iznela neslaganje, predložila glasanje, drugu ideju… Ali ne, jer obično koren pasivno agresivne komunikacije nalazimo kod osoba koje su odrasle u autoritarnim porodicama gde je iskazivanje mišljenja, negodovanje bilo neprihvatljivo.

    Preporuka zaposlenima u HR sektoru bi bila da podstiču i obučavaju za jednostavnije strategije koje uključuju

    • identifikovanje mogućih razloga za pasivno agresivno ponašanje
    • jasno razmišljanje pre delovanja
    • smirivanje pre odgovaranja na uznemiravajuće situacije
    • svest o vlastitim postpucima i osećanjima
    • optimistički pristup
    • iskrenost prema drugima
    • jasno izražavanje osećanja na zdrav način

    Jedna od korisnih stategija za pasivnu agresiju je trening asertivnost, koji se bazira na učenju kako da se zauzmete za svoje stavove na zdrav način bez povređivanja osećanja drugih ljudi.

    Psihoterapija svakako daje mogućnost da osoba uoči svoje obrasce pasivno agresivnog pošanja, shvati da je to prihvatljivo kada smo deca i adolescenti (dete ne može otvoreno da iskaže svoj stav strogom roditelju) ali da kada odrastemo nismo više uplašena deca koja moraju da pronalaze skrivene puteve da iskažu svoj stav. Osim što pomaže da uočimo obrasce i nađemo im korene, psihoterapija nas uči novim zrelim obrascima ponašanja. Umesto stalnih žalbi na ličnu nesreću i ugroženost razvija se sposobnost da prihvatimo život onakav kakav jeste i inicijativa da se menja moguće.

    Slađana Pavić, psihoterapeut

    * zakazivanje psihoterapijske seanse na tel 063/8523-880


    Pasivna agresija na poslu

    Neki od uobičajenih simptoma pasivno-agresivnog ponašanja kod poslovnih ljudi uključuju:

    • gorčinu i neprijateljstvo prema zahtevima drugih,
    • namerno odgađanje ili pogrešno postupanje kada je u pitanju izvršavanje zadatka,
    • pesimistično i agresivno ponašanje,
    • često žaljenje da se osećaju podcenjeno ili obmanuto.

    Ova vrsta ponašanja može utjecati na sposobnost osobe da stvori i održava zdrave odnose i može uzrokovati probleme na poslu.


     

    Izvor: BIZLife magazin

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE