Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Minimalna zarada

    Inflacija skočila 8,2 odsto na godišnjem nivou

    Potrošačke cene u januaru 2022. godine su, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine povećane za 8,2 odsto.

    Kako je objavio Republički zavod za statistiku, najviše su tokom 12 meseci poskupeli  hrana i bezalkoholna pića, i to za 13,5 odsto.

    Šta je još poskupelo?

    U okviru hrane najveći rast beleže povrće za 26,4 odsto, potom ulja i masti za 21,4 odsto, kafa, čaj i kakao za 17,3 odsto, i meso za 16,1 odsto.

    Najmanju stopu poskupljenja kada je reč o hrani, od 6,2 odsto, beleži riba.

    U okviru ove statističke grupe samo mineralna voda, bezalkoholna pića i sokovi beleže godišnje poskupljenje od 2,9 odsto.

    Korišćenje i održavanje vozila je od januara 2021. do januara 2022. poskupelo za 17,3 odsto.

    Goriva i maziva za putnička vozila poskupela su za 21,3 procenta.

    Kada je reč o mesečnoj inflaciji, cene proizvoda i usluga lične potrošnje u januaru 2022. godine, u odnosu na decembar 2021. godine, u proseku su povećane za 0,8 odsto.

    NBS: Na rast inflacije najviše uticale cene hrane i energenata

    Iz NBS navode da su takvi podaci u skladu sa njihovim očekivanjima iznetim u februarskom Izveštaju o inflaciji I da su na mesečni rast inflacije najviše uticale cene hrane i to pre svega cene povrća i prerađene hrane.

    Mere Vlade Srbije u pogledu ograničavanja cena osnovnih životnih namirnica uticale su da tempo rasta cena prerađene hrane, uprkos i dalje visokim troškovnim pritiscima, u decembru 2021. i januaru 2022. uspori na oko jedan odsto mesečno, što je niže u odnosu na oktobar i novembar 2021. kada je mesečni rast ovih cena iznosio u proseku oko dva odsto, navodi se u saopštenju.

    U januaru 2022. je, slično kao i prethodnih meseci, blizu tri četvrtine međugodišnje inflacije od 8,2 odsto bilo opredeljeno kretanjem cena hrane i energenata, odnosno  onim kategorijama na koje monetarna politika ne može da utiče u značajnijoj meri.

    Visok međugodišnji rast cena hrane posledica je delovanja većim delom faktora na strani ponude – rast svetskih cena hrane, suša, viši troškovi u proizvodnji – na koje mere monetarne politike imaju ograničen efekat.

    Prema projekciji NBS, međugodišnja inflacija će se do kraja prvog tromesečja kretati oko aktuelnog nivoa.

    Uskoro postepeni pad, krajem godine inflacija između 3, 5 i 4%

    Od drugog tromesečja u NBS očekuju postepeni pad međugodišnje inflacije, dok bi krajem godine inflacija trebalo da se nađe u rasponu između 3,5 odsto i četiri procenta.

    Rizici po pitanju inflacije u narednom periodu odnose se pre svega na kretanja cena primarnih poljoprivrednih proizvoda, svetske cene nafte i ostalih energenata, brzinu globalnog ekonomskog oporavka i dužinu trajanja problema u globalnim lancima snabdevanja.

    NBS prognozira: Inflacija će početi da opada u drugom tromesečju

    Od čega će to zavisiti?

    Kada je reč o domaćim rizicima, inflacija će u najvećoj meri zavisiti i od ishoda ovogodišnje poljoprivredne sezone, koja je za potrebe projekcija pretpostavljena na nivou prosečne, odnosno na nivou proizvodnje koji je nešto viši u odnosu na 2021. godinu kada je poljoprivredna proizvodnja smanjena za oko pet odsto pod uticajem suše.

    U slučaju bolje poljoprivredne sezone od prosečne, međugodišnja inflacija bi do kraja godine mogla da se nađe i ispod centralne vrednosti cilja od tri odsto, dok bi u slučaju lošije poljoprivredne sezone mogla da se kreće oko gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja.

    Zašto je došlo do ovolikog poskupljenja cena hrane?

    Izvor: BIZLIfe

    Foto: Beta/Dragan Gojić, Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE