Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Fiskalni savet se pita: Ako smo tako dobro prošli u krizi, zašto nam je deficit najveći?

    Novi rebalans ovogodišnjeg budžeta koji je predložila Vlada Srbije pokazuje da je zdravstvena kriza pogodila budžet znatno više od očekivanja, usled nerešenih problema iz ranijeg perioda, pa će biti izazov da se javne finansije ponovo stave pod kontrolu, ocenio je danas Fiskalni savet.

    „Velika zamerka na predloženi rebalans je izražena netransparentnost javnih rashoda, koja je dodatno povećana u odnosu na prethodne budžete“, naveo je Fiskalni savet u analizi predloga rebalansa budžeta o kojem će sutra početi rasprava u Skupštini Srbije.

    Rebalansom je predviđen deficit republičkog budžeta od 483 milijarde dinara (8,8 odsto BDP-a) dok je na nivou opšte države planiran deficit od 492 milijarde dinara (8,9 odsto BDP-a).

    „Ovo je ubedljivo najveći fiskalni deficit Srbije od kad se o tome objavljuju podaci i veći je za oko 40 odsto u odnosu na do sada najveće ostvarene deficite iz 2012. i 2014. godine. Uz to, komparativna analiza pokazuje da će deficit Srbije u 2020. biti i među najvećim u zemljama centralne i istočne Evrope (CEI), gde će u proseku iznositi 7,5 odsto BDP-a“, navodi se u analizi Fiskalnog saveta.

    „To je neočekivan rezultat uzimajući u obzir činjenicu da je privreda Srbije znatno manje pogođena zdravstvenom krizom (očekujemo pad BDP-a Srbije od oko 1,5 odsto u poređenju sa oko pet odsto u CIE). S blažim padom privredne aktivnosti trebalo je da Srbija ima i osetno manji deficit nego u CIE – što se ne dešava“, ukazao je Fiskalni savet.

    „Da Srbija u krizu nije ušla sa strukturnim slabostima javnih finansija i da nije sprovodila neracionalne mere ekonomske politike, deficit države bio bi oko 6,5 odsto BDP-a umesto 8,9 odsto BDP-a“, ocena je Fiskalnog saveta.

    Po proceni Fiskalnog saveta „ova godina će se završiti i sa neodrživo velikim izdacima za plate zaposlenih u javnom sektoru jer su one u 2020. prekomerno povećane (za oko 10 odsto).

    Upozoreno je da će javni dug u 2020. imati snažan rast – sa 53 odsto BDP-a na oko 60 odsto BDP-a, „što je neodrživo visok dug za Srbiju“.

    „Javni dug od 60 odsto BDP-a previsok je za Srbiju. Kamatne stope koje na taj dug plaća Srbija u proseku su oko dva puta veće nego u zemljama razvijene zapadne Evrope i za oko 50 odsto veće nego u zemljama CIE. Zbog toga je trošak servisiranja javnog duga od 60 odsto BDP-a u Srbiji ekvivalentan trošku javnog duga od oko 120 odsto BDP-a u razvijenim zemljama EU“, naveo je Fiskalni savet.

    „Poslednji podaci za avgust pokazuju i da su strane direktne investicije (SDI) u odnosu na isti mesec prethodne godine smanjene za čak 64 odsto“, naveo je Fiskalni savet i ocenio da će se takvi trendovi verovatno nastaviti, a i da zdravstvena kriza nije blizu kraja.

    Ističe se da je Vlada u zakonskoj obavezi da u 2021. poveća izdvajanja za penzije, koje su najveći pojedinačni rashod države, za oko šest odsto, koliko zahteva primena „švajcarske“ formule.

    Izvor za smanjenje deficita u 2021. ne bi, prema analizi tog nezavinog tela, trebalo da bude povećanje poreza jer bi to negativno uticalo na privredni rast, a da plate zaposlenih u javnom sektoru, kao“najvažnije sidro fiskalne politike“, budu pod čvrstom kontrolom.

    Ističe se da kontrola zarada u javnom sektoru nije samo presudna za stabilizaciju javnih finansija u 2021. već je i ekonomski opravdana jer su izdvajanja iz budžeta za plate trenutno neodrživo visoka.

    Tome je, kako je ocenjeno, znatno doprineo i njihov izuzetno visok rast u 2020. od oko deset odsto i te plate u javnom sektoru su 20 odsto veće nego u privatnom sektoru.

    „Zbog svega toga rast zarada u javnom sektoru trebalo bi da se zamrzne u 2021. ili u najboljem slučaju da se dozvoli njihovo povećanje koje bi pratilo inflaciju, ne veće od dva osto, ali tek ukoliko detaljnije fiskalne analize pokažu da je i to moguće“, naveo je Fiskalni savet.

    Dodaje se da bi jedna od alternativa možda mogla biti da se nagrade, makar i simbolično, samo zaposleni u javnom sektoru koji rade u uslovima povećanog rizika ili imaju veće obaveze tokom krize, poput zdravstva i prosvete.

    Izvor: Beta

    Foto: Beta

    What's your reaction?

    Komentari

    • boky

      ovima nikad nista ne stima. sta su oni ucinili u zadnjih 15 godina za srbiju. nista osim supljeg baljezganja. promasaja, pa se posle koriguju. ma budalastine. neki vec treba da su u penziji jer se radi oizlapelim ekonomistima, koji samo lupetaju bez ikakve odgovornosti. uglavnom ovaj poosao bi mogla da radi moja baba od 90 godina.

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE