Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Dejan Tiago Stanković: Pismo čitateljki Maji Gojković

    Pisac Dejan Tiago Stanković obratio se novoizabranoj ministarski kulture Maji Gojković, kako je naveo, „pismom čitateljki“,  ne bi li skrenuo pažnju na par vitalnih pitanja za srpsku književnu produkciju. 

    Kako navodi Stanković u pismu koje je objavio na svom Fejsbuk profilu, moguće je na lak i legalan način pomoći po ovim pitanjima, a potrebno je imati „samo političku volju“.

    „Verujem da ne treba objašnjavati važnost nacionalne književnosti za svaki narod, ali nije zgoreg znati da srpski pisci, čak i oni najprodavaniji, ne mogu nikako da žive od pisanja. Mi od svake prodate knjige dobijamo po maksimalno 10%, to je u najboljem slučaju 100 dinara. Malo aritmetike je dovoljno da bi se lako razumelo koliki bi tiraži bili potrebni da bi se od toga moglo preživeti. Tiraži nisu ni približno toliki. U Srbiji su izdavaštvo i knjižarstvo solidni, imamo formiranu čitalačku publiku, ali sve to nije dovoljno ni za skroman život od pisanja. Treba nam podrška države, kakvu dobijaju druge, skuplje umetnosti, film, ples“, apeluje Stanković.

    Portugal i Hrvatska kao primer

    U pismu je dao primer na koji način to radi država Portugal u kojoj živi i radi već duže vreme.

    „Portugal u kome živim je po ugledu na druge, razvijenije zemlje ustanovio godišnje stipendije za kreativno pisanje svih žanrova književnosti, poezije, drame i proze. Tih par desetina stipendija godišnje za državu nisu velika sredstva, a za pisce čine ogromnu razliku. Potrebno je podneti sinopsis knjige, CV, par preporuka i par napisanih poglavlja, i ako dobije stipendiju pisac može čitavih godinu dana da piše ne brinući se za opstanak. Lično sam, iako najviše pišem na našem jeziku, od portugalske države dobio stipendiju, dakle pristojnu platu 12 meseci da bih pisao. Dakle, za moje knjige koje ste pročitali veoma je zaslužna portugalsko Ministarstvo kulture“, objašnjava.

    Stanković je sličan primer pronašao i u susednoj Hrvatskoj, ističući da je hrvatska književna scena vitalnija, iako se tamo čita manje.

    „Hrvatska je takođe ispratila trend tako da je dobar deo istaknutih hrvatskih romana poslednjih godina takođe napisan na državnim stipendijama. Rekao bih da je baš zato hrvatska književna scena u ovom trenutku vitalnija, mada se tamo čita puno manje, knjige su znatno skuplje i izdavaštvo i knjižarstvo nisu ni prineti srpskom. Za tu prednost mogu da se zahvale samo svojoj državi“.

    Na kraju, Stanković je izašao sa konkretnim predlogom za pomoć, koji uključuje povećanje fonda za pomoć za prevođenje nacionalnih pisaca na strane jezike koji je stvoren za vreme dok je ministar kulture bio Voja Brajović.

    „Uveren sam da će i strukovna udruženja pisaca podržati ovu ili sličnu inicijativu, te se nadam da ćete ovaj predlog uzeti u razmatranje“, napisao je.

    Izvor: BIZlife

    Foto: YT/Printscreen

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE