DONESI DOBRU ODLUKU: Poboljšajte koncentraciju u PET koraka
Svaka nova godina nosi sa sobom priliku za novi početak i donošenje odluka koje će unaprediti naš život. Neke od najčešćih novogodišnjih odluka su i da ćemo biti produktivniji, da ćemo raditi na sebi i svom razvoju. BIZLife je zato pokrenuo serijal tekstova pod nazivom „Donesi dobru odluku“, kroz koji ćemo vam dati praktične savete i ideje kako da u 2025. godini budete najbolja verzija sebe.
Poboljšanje koncentracije može biti način da ostvarimo neke od ovih ciljeva. Koncentracija je ključna za normalno i produktivno funkcionisanje.
U svetu u kojem nas ometaju brojne distrakcije, vraćanje fokusa na ono što je zaista važno može biti pravi izazov. Srećom, uz nekoliko jednostavnih, ali moćnih koraka, možete poboljšati svoju koncentraciju i postati produktivniji tokom cele godine. U ovom tekstu ćemo vam predstaviti pet ključnih saveta koji vam mogu pomoći da ostvarite tu novogodišnju odluku i unapredite svoju sposobnost fokusa.
Freepik
Vežbajte tehniku „Pomodoro“
Ukoliko ostanete fokusirani, više posla ćete završite za manje vremena. Iako to zvuči jednostavno, to nije uvek lako primeniti u praksi. Dakle, sledeći put kada se borite sa kocentracijom, isprobajte tehniku „Pomodoro“. Ova metoda tajminga pomaže vam da trenirate svoj mozak da se zadrži na zadatku tokom kratkog vremenskog perioda.
Evo kako to funkcioniše: podesite tajmer na 25 minuta i započnite rad. Kada se tajmer oglasi po isteku vremena, napravite pauzu od 5 minuta. Zatim ponovo podesite tajmer i vratite se na posao. Tako ponovite četiri puta, nakon čega možete napraviti veću pauzu, otprilike 20 do 30 minuta.
Muzika nije samo za zabavu. Uključivanje pesme u pozadini može da vam pomogne da se bolje fokusirate, čak i ako se borite sa poremećajem pažnje. Ali pošto su muzika i ljudi toliko različiti, kako da odlučite šta je najbolje za vas? Istraživači su otkrili da kada je u pitanju jačanje koncentracije, ne postoji žanr koji bi odgovarao svima.
To u potpunosti zavisi od pojedinca i na šta reaguje. Ima mnogo izbora – hip-hop, rep, pop, kantri, folk, klasika, opera. Dakle, ne radi se o žanru.
Muzičar i neuronaučnik sa Harvarda Srini Pilej otkrio je da su „poznata muzika“, ili pesme u kojima uživate i koje najbolje poznajete, najefikasnije za povećanje koncentracije.
Studija iz 2018. je otkrila da poznata muzika aktivira mnoge delove mozga odgovorne za kretanje. To znači da možete da pevate i osetite naučeni ritam u svom telu. Pošto čujete pesmu, imate zadovoljstvo da očekujete šta je sledeće.
Namirnica za bolju koncentraciju
Hrana je gorivo koje reguliše vašu energiju i raspoloženje, od kojih obe stavke mogu značajno da utiču na vašu koncentraciju. Ona ima neverovatnu mogućnost da utiče na mentalnu čistoću, raspoloženje, pamćenje, pa ako želite to da poboljšate, probajte ovih devet namirnica za bolju koncentraciju.
Borovnice: Studije pokazuju da su borovnice namirnica za bolju koncentraciju i da poboljšavaju pamćenje za narednih pet sati, jer antioksidanti u borovnicama stimulišu tok krvi i kiseonika do mozga – i održavaju um svežim. Sadrže koktel antioksidanata i imaju takav sadržaj koji se pokazalo da, osim što poboljšava koncentraciju, i štiti protiv raka, srčanih oboljenja i demencije.
Zeleni čaj: Zeleni čaj sadrži kofein i teanin. Kofein pomaže pri koncentrisanju i drži vas budnim, dok se za teanin pokazalo da povećava aktivnost alfa-talasa, koji povećavaju nivo smirenosti i otpuštaju kofein sporije, umesto sve odjednom. Ovi sastojci proizvode i bolju sposobnost usmeravanja pažnje, sa poboljšanjima i brzine i preciznosti, tako da i zeleni čaj spada u namirnice važne za bolju koncentraciju.
Avokado: Svaki organ u telu zavisi od dotoka krvi, posebno srce i mozak, a avokado poboljšava protok krvi, nudeći ukusan način da se pokrenu ćelije u mozgu. Avokado je takođe pun vlakana (11-17 grama po komadu), što pomaže u zadovoljenju gladi, a i značajna je namirnica za bolju koncentraciju.
Spavajte dovoljno
Nedovoljno sna u toku nedelje može negativno uticati i na kratkotrajno i na dugoročno pamćenje, kao i na vašu sposobnost koncentracije. Preporučeno vreme spavanja za odrasle uzraste od 18 do 60 godina iznosi 7 ili više sati dnevno.
Da biste imali zdrav san, pokušajte da izbegavajte kofeinske napitke posle ručka, isključite sve elektronske uređaje sat vremena pre spavanja, svetlost ovih uređaja može da stimuliše vaš mozak i spreči vas da se osećate pospano ili pročitajte knjigu, okupajte se, slušajte umirujuću muziku.
Vežbe za koncentraciju
Svaki organ u našem telu ima drugu funkciju i zajedno grade jedinstven sistem, stoga je od izuzetnog značaja da se posvetimo svakom na pravi način i unapredimo ga što je više moguće. Kada je mozak u pitanju, malo je se priča o tome da je fizička aktivnost ponekad delotvornija od preduzimanja mentalnih akcija. Naročito na duge staze.
Joga
Indijska asketska disciplina koja obuhvata okretanje, istezanje, izvijanje i kontrolu disanja na najkompleksniji način. Upravo usmeravanje disanja povećava efikasnost respiratornog sitema koji zauzvrat prenosi obilje kiseonika do mozga. Praktikovanje joge na dnevnoj osnovi ne samo da će povećati i unaprediti ćelije mozga već će odagnati stres i negativnost. Kako istraživanja navode joga pomaže i kod bipolarnog poremećaja i pozitivno utče na moždani fokus.
Joga (Pixabay)
Aerobik
Naučnici oduvek pričaju o fizičkim aktivnostima koje pomažu kognitivnom razvoju mozga kao što su aerobik, biciklizam i trčanje. One deluju kao iscelitelji za mrtve ćelije mozga. Istraživanja nad životinjama su potvrdila ovo. Jedna grupa laboratorijskih pacova je neprekidno bila izložena vezbama na traci, točku, penjanju uz zid i tako dalje, dok je druga grupa bila pasivna. Nakon nekoliko nedelja rezultati su pokazali da je kontrolni centar emocija, učenja i i memorije u mozgu bio razvijeniji i efikasniji kod fizički aktivnih pacova. Naučnici veruju da je isto kada je reč o ljudima.
Periodične vežbe
Mozak reaguje na mnoge vežbe na različite načine tokom i posle treninga. Na primer, naskok iscrpljuje mozak, dok jutarnji trening čini um snažnim za suočavanje sa stresom tokom celog dana. Vežbe nakon napornog dana pomažu da izbacite stres i negativne misli kako biste lepo spavali. Dakle, nije presudno samo koje vežbe radite već i kada ih praktikujete, kako biste povećali nervne veze između mozga i ostalih organa u telu.