Danas medved prognozira vreme, a vrapci su najglasniji: Verovanja i običaji na Sretenje
Sretenje je praznik sa dubokim korenima u srpskoj istoriji i kulturi, koji se slavi kako zbog značaja Ustanka srpskog naroda i Ustava koji je usvojen tog dana, tako i zbog narodnih običaja i verovanja povezanih sa prirodom i vremenom.
U Srbiji se danas slavi Dan državnosti u znak sećanja na 15. februar 1804. kada je u Orašcu, u Marićevića jaruzi počeo Prvi srpski ustanak za oslobođenje od Turaka, i na isti dan 1835. godine, kada je proglašen prvi Ustav koji je označio i početak savremene državnosti.
Iako se praznuju 15. i 16. februara, oba događaja su se desila na crkveni praznik Sretenje, po julijanskom kalendaru – 2. i 3. februara. Julijanski kalendar je u 19. veku bio važeći kalendar u celoj državi, a danas ga poštuje samo Srpska pravoslavna crkva.
Ustav je sastavio lekar, pisac, političar, diplomata, novinar i publicista Dimitrije Davidović podelivši vlast na zakonodavnu, izvršnu i sudsku prema standardima današnje demokratije i ustavnosti.
Sretenje se slavilo kao Dan državnosti Srbije do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut. Skupština Srbije je 10. jula 2001. odlučila da se ponovo proslavlja, a od 2012. se praznuje dva dana – 15. i 16. februara.
Izvor: BIZLife
Foto: BETAPHOTO/MINISTARSTVO ODBRANE SRBIJE/Darimir Banda/Unsplash