
Otkrivena spomen ploča izdavaču Gligoriju Vozareviću
Spomen-ploču znamenitom knjižaru i izdavaču Gligoriju Vozaroviću (1790-1848) na mestu gde je držao svoju knjižaru u ulici Kralja Petra otkrili su ministar kulture, informisanja i informacionog društva Predrag Marković i predsednica opštine Stari grad Mirjana Božidarević.
Marković je rekao da je Gligorije Vozarović bio neko ko se brinuo o prošlosti i da su se na mestu gde je bila njegova knjižara okupljali ljudi još u vreme kada jezik nije bio standardizovan i kada „jasno opredeljenje koje korene prenosimo ka budućnosti nije postojalo“.
„Cela ova akcija i služi tome da pokušamo da razgraničimo našu spremnost ka budućnosti od našeg uobičajenog nerazumevanja prošlosti“, rekao je Marković.
On je kazao da baš ova spomen-ploča treba da nas podseća da „postoje stvari koje su važne i koje ostaju, i stvari koje su samo deo ideoloških ili književno-ideoloških ili političkih sukoba i koje će naprosto biti zaboravljene i koje nikome neće biti jasne“.
„Nije se 19. vek razlikovao od 20. niti od 21. veka – intelektualci su bili u stalnom sukobu oko različitih vrednosti i nama je teško da shvatimo da su protiv publikovanja dela Dositeja Obradovića, kada je Gligorije Vozarović odlučio da ih objavi, bili i Vuk Karadžić i Njegoš“, istakao je ministar.
Marković je zaključio da „ne smemo da zaboravimo ljude koji su bili posvećeni knjizi“ i da je „važno da okupimo nešto iz prošlosti i da to predamo budućnosti“. Predsednica opštine Stari grad Mirjana Božidarević je rekla da ova opština „ima sreću što su značajni ljudi bili njeni stanovnici ili su radili na teritoriji ove opštine“ i da joj je lično kao velikom ljubitelju knjige drago što prisustvuje ovom događaju.
Gligorije Vozarović je knjigovezački zanat izučio u Beču i 1827. godine došao je u Srbiju. Štampao je prvu knjigu u tadašnjoj Srbiji „Srbsko stihotvorenije“ 1832. godine. Izdao je celokupna dela Dositeja Obradovića u 10 knjiga, a prvu knjižaru u Beogradu otvorio je za vreme vladavine kneza Miloša Obrenovića. U njegovoj knjižari je 1832. godine osnovana Narodna biblioteka Srbije. Za počasnog člana Društva srpske slovesnosti izabran je 10. februara 1845. godine. Njemu u čast ustanovljena je nagrada „Gligorije Vozarović“, koju najboljim izdavačima, knjigovescima i knjižarima dodeljuje Biblioteka grada Beograda.