Službeni glasnik pokreće nove edicije beletristike

Povodom 198. godina postojanja, Službeni glasnik je saopštio danas da pokreće biblioteku „Književni glasnik“ u okviru koje će ova izdavačka kuća čitaocima ponuditi dela beletristike.

 
Urednica u Službenom glasniku Nataša Marković najavila je nove Glasnikove edicije „Srpski roman 20. veka“, „Glasovi sveta“, „Jedan prema jedan“ i „Sopstvena soba“.

Marković je na konferenciji za novinare rekla da su u okviru edicije „Glasovi sveta“, koju uređuju Jovica Aćin i Branko Kukić, objavljeni romani „Proces“ Franca Kafke i „Pustolovine Haklberi Fina“ Marka Tvena, a uskoro će biti objavljen i „Don Kihot“ Miguela Servantesa.

Prema njenim rečima, u okviru edicije „Jedan prema jedan“, koju uređuje Goran Petrović, biće objavljivane „neobične knjige koje su priredili srpski pisci“.

„One će biti upotpunjene antologijskim izborima njihovih priča, novim tekstovima koji su napisali o sebi, knjigama koje su obeležile njihove živote, mestima na koje vole da odlaze. Knjige će biti ilustrovane retkim fotografijama iz privatnih kolekcija pisaca“, rekla je Marković.

Ona je najavila da će u okviru ove kolekcije do kraja godine biti objavljene knjige Ljubice Arsić, Zorana Ćirića i Milisava Tešića.

Marković je naglasila da će edicija „Sopstvena soba“ biti posvećena svetskim i domaćim spisateljicama.

Urednik edicije „Srpski roman 20. veka“ Gojko Tešić najavio je da će prvo kolo ove edicije obuhvatati romane „Nečista krv“ Borisava Stankovića, „Dnevnik o Čarnojeviću“ Miloša Crnjanskog, „Proljeće Ivana Galeba“ Vladana Desnice, „Na Drini ćuprija“ Ive Andrića, „Derviš i smrt“ Meše Selimovića i „Korene“ Dobrice Ćosića“.

On je rekao da su u toku dogovori sa nosiocima prava dela Danila Kiša i Borislava Pekića za objavljivanje njihovih romana.

Tešić je istakao da će u ovoj ediciji biti romana za koje najveći deo čitalačke javnosti nikada nije čuo.

On je ocenio da je Službeni glasnik izdavačka kuća „sa preciznom nacionalnom, ne nacionalističkom misijom, koja ne zaboravlja svoju prošlost i ima najdemokratskiji dijalog sa sopstvenom stvarnošću“.

„Ovo je kuća koja kreira prostor za budućnost srpske kulture i tradicije u znatno širem, evropskom kontekstu“, zaključio je Tešić.