Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Pojačati ‘komercijalnu diplomatiju’ sa Holandijom

    Jedna od oblasti u kojoj Srbija može mnogo da nauči od Holandije, prema mišljenju Ksenije Simović, istraživača, Centra za evropske politike, svakako je poljoprivreda. 

    „Ako se ne varam Holandija je druga zemlja na svetu po izvozu poljoprivrednih proizvoda, ispred koje je samo Amerika, zemlja sa 200 puta većim zemljištem, gde radna snaga nije skupa kao u severnoj Evropi. Važno je imati i to u vidu, s obzirom da brojevi proizvodnje nisu uvek najbolji pokazatelji stvarne vrednosti koju ista generiše. Holandska agro-prehrambena industrija predstavlja oko 20 odsto ukupne vrednosti holandskog izvoza i ima drugu najvišu stopu privatnog ulaganja u razvoj i inovacije u Evropi. Holandija je zajedno sa Amerikom i Francuskom jedna od tri vodeća svetska proizvođača povrća i voća. Jedna četvrtina celog EU izvoza ovih proizvoda dolazi upravo iz Holandije. Da bi osigurali dobru poziciju na svetskom tržištu, holandski naučnici, biznisi i vlada su uvek blisko sarađivali na povećanju produktivnosti i razvijanju kvalitetne poljoprivredne proizvodnje. Ono što mi se posebno sviđa jeste činjenica da su holandske poljoprivredne politike snažno fokusirane na održivost, pre svega u pogledu proizvodnje bezbedne hrane uz poštovanje okoliša i prirode. Jedan od stručnjaka, koga uvek rado citiram, jeste Hans Hoogeveen, profesor i generalni direktor u Holandskom Ministarstvu poljoprivrede, prirode i kvaliteta hrane. On je veliki stručnjak za menadžment prirodnih resursa i ’diplomatiju održivog razvoja’, koji često u svojim izlaganjima i radovima navodi upravo značaj 'pametne poljoprivrede' za dalji održivi razvoj u Evropi i svetu. Holandija izuzetno dobro spaja koncepte diplomatije i poljoprivrede, nešto o čemu bi Srbija svakako mogla više da nauči kako bi obezbedila što bolji plasman svojih proizvoda na svetskom tržištu“, ističe sagovornik BIZLife.

    U kojim industrijskim granama vidite potencijal za razvoj ekonomskih odnosa dve države?

    Svakako u oblasti proizvodnje agroindustrijskih proizvoda i menadžmenta prirodnih resursa. Mislim da je važno da prenesemo što više dobrih praksi upravo u oblasti poljoprivrede i mendžmenta voda, dve oblasti gde Holandija zaista može da bude ’zvezda vodilja'. Nadam se da će se u tom pravcu međusobni ekonomski odnosi dalje razvijati. Ne treba zaboraviti ni druge industrijske grane gde Holandija ima odlične reference, kao što su na primer oblasti kreativne ili high-tech industrije. Kreativne industrije su izuzetno zanimljive za razvijanje saradnje, jer se najvećim delom oslanjaju na ljudske resurse i nove tehnologije, oblasti u kojima Srbija sve više razvija svoje potencijale, doduše za sada pre svega u Beogradu. Trebalo bi dobro iskoristi i mogućnost ’prenosa znanja’ iz Holandije za razvijanje srpske privrede i obrazovnih ustanova i kroz programe finansirane od strane EU, kao što su HORIZONT 2020 kom je Srbija već pristupila ili COSME, kom će nadamo se uskoro pristupiti.

    Koliko je po vašim saznanjima Srbija interesantna destinacija za holandske investitore?

    Priliv holandskih investicija u Srbiju je sa godinama sve bolji i nadam se da će se takav pozitivan trend nastaviti. Iako smatram da već dobro prepoznaju potencijale za ulaganja u Srbiju, mislim da će tome još više doprineti dalji napredak Srbije u pregovorima sa EU i uspostavljanje bolje vladavine prava, nešto na čemu Holandija uvek insistira. Holandski investitori svakako traže sigurnije poslovno okruženje za svoje investicije, te samim tim napretkom u ovim reformama doprinećemo i povećanju njihovog interesa za dalje investicije. S druge strane, 'komercijalna diplomatija' treba da nam bude jača strana i da radimo na produbljivanju ekonomskih odnosa i malo više ciljanom predstavljanju potencijala za ulaganja u Srbiju.

    Treba već sada da imamo u vidu da će Holandija od sledećeg januara preuzeti predsedavanje Savetom Evropske unije, te ako se na vreme pripremimo možemo dobro iskoristi taj momenat za produbljivanje naše bilateralne saradnje i u okviru procesa pristupanja EU.

    Interesantno je da će HPK inženjering, američko-holandska firma u narednom periodu rukovoditi Železarom Smederevo. Da li je po vašem mišljenju pravi izbor i kako se dešava da se firme registruju u Holandiji, da li su to povoljniji uslovi osnivanja, niži porezi na dobit ili….

    Mislim da pitanje prodaje ili rukovođenja Železare predugo traje, što samo doprinosi daljem generisanju gubitaka. Da li je HPK inženjering dobar izbor nisam sigurna, ali sa druge strane s obzirom da nisam stručnjak u oblasti, ne mogu ni da dam konkretan i dobro artikulisan odgovor. Lično smatram da kad su u pitanju tako veliki ugovori, građani i uopšte šira javnost mora da zahteva visok nivo transparentnosti, ali takođe ne treba ni per se osuđivati svaki izbor. Potrebno je rešenje. Naime, konkretan slučaj HPK-a jeste razumljivo sumnjiv pošto je izuzetno malo informacija o firmi dostupno. Ipak, mislim da ono što je najvažnije jeste kako će se pokazati na konkretnom primeru Železare. Po onome što može da se zaključi o profilima Gudiša i Kamaraša, jeste da su profesionalci sa dugogodišnjim iskustvom upravljanja sličnim kompanijama u svetu, ali ipak svaki primer je poseban i HPK bih čvrsto držala za reč i ocenila njihov rad na osnovu rezultata u narednom periodu.

    U smislu povoljnih uslova za registrovanje firme ne mislim da su niži porezi razlog da se neko odluči za Holandiju. Naime, Holandija ima jedan od najboljih sistema za naplaćivanje poreza u Evropi i nije poznata po niskim stopama. Ipak, ako želite da registrujete firmu na relativno brz i efikasan način, i ne plašite se plaćanja poreza i finansijskih kontrola, onda je Holandija dobar izbor pošto je karakteriše prilično stabilan birokratski sistem, koji jeste zahtevan, ali koji takođe, pruža dovoljno zaštite onima koji 'igraju po pravilima'.

    No, razlozi za registraciju ove konkretne firme 'stranog kapitala' u Holandiji mogu da budu različite prirode.

    Po vašem mišljenju čime se Holandija izdvaja od ostalih evropskih zemalja?

    ’High-tech sa ljudskim dodirom’ je slogan Univerziteta Twente, na kom sam završila svoje master studije. Zaista mislim da je slogan ovog Univerziteta uhvatio u par reči esenciju holandske jedinstvenosti: visoko obrazovanje, inovacije i konstantan razvoj, kako privredni tako i 'ljudski'. To podrazumeva stalnu potragu za najboljim kombinacijama istraživanja i unpređenja obrazovnog sistema, uvek sa pogledom na potrebe društva. Holandski univerziteti, među najbolje kotiranim u Evropi, blisko sarađuju sa velikim kompanijama, malim i srednjim preduzećima, Vladom i nevladinim organizacijama, pre svega u okviru sopstvenih regiona, ali i mnogo šire na evropskom i svetskom nivou.

    Poljoprivredna diplomatija

    „Ono što najviše doprinosi poziciji Holandije kao lidera u izvozu agroindustrijskih proizvoda svakako jeste odlična saradnje između univerziteta, stručnjaka i industrije pod pokroviteljstvom Vlade, zatim vrlo dobar pristup 'poljoprivrednoj diplomatiji' i za kraj ne manje važan vrlo proaktivan pristup održavanju i menadžmentu prirodnih resursa, gde i svoje najveće mane uspevaju da pretvore u prednosti. Dakle, Srbija bi zaista mogla puno da nauči od Holandije.“

    NIJE SVE U NOVCU

    „Nedavno sam pogledala dokumentarni film o rekonstrukciji Rijks muzeja u Amsterdamu i oduševila se kako je film uspeo da prikaže jednu od važnih strana Holandije, a to je činjenica da iako je izuzetno ekonomski napredna zemlja, ne vrti se sve oko para. Grupa organizovanih i aktivnih građana, biciklista, može da zaustavi finalizaciju radova na najvažnijem muzeju skoro tri godine, radi onoga što se smatra interesom građana, iako su finansijski gubici jasno vidljivi. Kao i svaka druga država Holandija ima dosta svojih internih problema, ali ipak mislim da ono što najbolje karakteriše ovu zemlju, jeste proaktivan pristup nalaženju najboljih rešenja za probleme.“
     

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE