Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Agencije za procenu vladaju svetom

    Postoje još samo dve svetske velesile – Sjedinjene Američke Države i agencije za procenu vrednosti. I, verujte mi, još nije jasno ko ima veću moć.

    Dilema kolumniste jednog od vodećih američkih dnevnika, “The New York Timesa”, iz sredine devedesetih, razrešena je petnaestak godina kasnije, kada je “Standard and Poor’s” snizio procenu kreditne sposobnosti SAD, prvi put od 1917. godine, od kada radi kreditno rangiranje. Prošlonedeljna pretnja agencije sniženjem kreditnog rejtinga cele zone evra, uključujući i njene ekonomski najmoćnije članice, Francusku i Nemačku, otklonila je i preostalu sumnju o moći koju uživa.

    Ocene desetak najvećih međunarodnih agencija za procenu kreditne sposobnosti, među kojima su najistaknutije “Standard and poor’s”, “Moody’s” i “Fitch”, mogu da znače bankrot, ili profit, za korporacije, banke i države. Ocene izražene slovima, od najbolje, trostrukog A, do C i D koje znače bankrot, za velike svetske sisteme presuda su, jednostavno rečeno, života i smrti.
     
    Snižavanje najvišeg kreditnog rejtinga SAD za samo jedan stepen, na AA plus, zbog vladinog budžetskog deficita i rastućeg duga, značilo je povećanje troškova pozajmica, a zbog pozicije SAD i statusa dolara, na udaru se, posredno, našao ceo svet. Za krizom teže pogođene ekonomije, kakva je Grčka, survavanje kreditnog rejtinga značilo je ne samo produbljivanje ponora, već i muke za ostatak evrozone, a posredno, i ostatka sveta.

    Rođene krajem 19. i početkom 20. veka u Americi, iz zapisa finansijskih istorijata puteva i železnica, ove agencije ocenama spremnosti država da otplate dug u celini i na vreme, utiču na položaj zemalja na međunarodnom tržištu kapitala, na kretanje kamatnih stopa, kao i na priliv stranih investicija.

    Ove agencije su toliko ojačale, istovremeno “proizvodeći” sumnje zbog propusta u lošim procenama, kao i zbog sukoba interesa u pojedinim slučajevima, da su američki Kongres i kasnije Evropska komisija tražili njihovo “zauzdavanje”. Zahtevane su transparentnije procene, kao i da plaćaju za greške. Metodi agencija dovedeni su, međutim, ozbiljno u pitanje izbijanjem ekonomske krize pre četiri godine.

    – Investicije sa garancijama u hipotekama koje nikad neće biti otplaćene, ili su čak bile lažne, dobijale su u agencijama visoke ocene, dajući iluzorne procene da će biti otplaćene – podseća BBC.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE