Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Književnost u stripu kao pokušaj privlačenja čitalaca

    Izdavačke kuće iz Beograda i Zagreba okrenule su se u poslednje vreme drugačijoj vrsti umetnosti, devetoj – stripu – ne bi li privukli školarce klasičnim delima svetske književnosti. To je najnoviji izdavački trik ali i pokušaj da se internet generacija, ali i stariji koji nisu navikli da čitaju, privuku knjizi.
    S takvim namerama izdavačka kuća „Znanje“ iz Zagreba počela je 2010. godine sa objavljivanjem stripovanih klasika za decu i mlade, rekla je Tanjugu Nataša Rohatinski, PR „Znanja“. Ona je podsetila na delo američkog izdavača Alberta Luisa Kantera koji je pre skoro 60 godina okupio najbolje ilustratore svog vremena i na velika vrata uveo književna, istorijska, naučna i mitološka dela u strip kao medijum proznog izražavanja. „Na taj način najpoznatija dela klasične književnosti postala su dostupna generacijama koje bi ih možda zaobišle, a klasici još jednom potvrdili da je njihovo ime opravdano, pružajući nove užitke čitanja i starijoj i mlađoj publici“, rekla je Rohatinski. Izdavačka kuća „Znanje“ otkupila je autorska prava za ilustrovane klasike u stripu i u tiražu od po 3.000 primeraka štampala desetak adaptiranih kultnih klasika za decu i mlade poput „Robina Huda“, Dikensovog „Olivera Tvista“, Ssekspirovih drama „Romeo i Julija“ i „Makbet“, Kiplingove „Knjige o džungli“, „Orkanskih visova“ Šarlote Bronte, „Frankenštajna“ Meri Sseli i drugih. „Znanje“ planira da nastavi sa izdavanjem stripovanih klasika a za sledeću godinu su u pripremi i luksuzna izdanja „Džejn Ejr“ i „Romea i Julije“.
    Sa sličnom idejom krenula je i relativno nova izdavačka kuća iz Srbije „Veseli četvrtak“ koja je objavila strip albume po delima Viktora Igoa, Franca Kafke ali i Egziperijevog „Malog princa“. „Mladi sve manje čitaju i potrebno im je približiti književna dela“, rekao je glavni urednik „Veselog četvrtka“ Dušan Mladenović. „Pokretanjem ove edicije pokušali smo da približimo klasična književna dela javnosti“, rekao je on i dodao da bi strip trebalo da podstakne ljubav ka čitanju književnih dela. Mladenović smatra da strip ne bi trebalo, na primer, da zameni školsku lektiru, ali da bi bilo zanimljivo na časovima organizovati uporednu analizu pune verzije dela i njegovog strip izdanja. Mladenović je rekao da se strip albumi rađeni po književnim delima, čiji je tiraž između 500 i 1.000 primeraka, prodaju kao i regularni stripovi i dodao da je u planu objavljivanje i strip albuma „Ep o Gilgamešu“ – obavezne lektire u srednjim školama u Srbiji.
    I dok profesori književnosti po školama sumnjaju da bi i strip izdanja obavezne lektire mogla da podstaknu decu, koja odrastaju igrajući igrice na kompjuteru i „viseći“ na internetu, da čitaju, strip autor Darko Grkinić i Petar Milatović zamenik glavnog i odgovornog urednika „Politikinog zabavnika“ veruju da bi strip mogao da da bude koristan. „Naravno da bi mogao da pomogne“ – rekao je Grkinić – „Ali je i na profesorima i nastavnicima da pokušaju da animiraju decu, pa makar i na taj način“. Milatović, takođe, smatra da bi izdavanje klasika književnosti u stripu podstaklo mlade da čitaju, dokle god je reč o kvalitetno urađenom stripu.
    Stripovana dela književnosti inače nisu nepoznanica u Srbiji gde je Đorđe Lobačev, jedan od najznačajnijih autora u istoriji srpskog i jugoslovenskog stripa, sredinom prošlog veka objavio stripove ranjene po književnim predlošcima poput „Ženidbe cara Dušana“, „Baš Čelika“, „Barona Minhauzena“, „Čarobnjaka iz Oza“ i mnogih drugih.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE