VISA kroz POS program pruža šansu MSP za bolju konkurentnost na tržištu
Nacionalna inicijativa za bezgotovinsko plaćanje „Bolji način“ je projekat usmeren na stvaranje boljih uslova za razvoj i podsticanje svih vidova bezgotovinskog plaćanja u privatnom i javnom sektoru.
Pod sloganom „Bolji način“ ukazuje na prednosti korišćenja bezgotovinskog plaćanja kao efikasnijeg, pouzdanijeg i praktičnijeg metoda plaćanja u odnosu na keš.
Osnovni stub projekta je Program podrške za uvođenje elektronskog plaćanja (POS program) namenjen preduzetnicima, mikro i malim privrednicima i institucijama koji u poslednjih godinu dana svog rada, nisu prihvatali bezgotovinsko plaćanje. Među prioritetima su i unapređenje regulatornog okvira u ovoj oblasti, jačanje svesti građana i privrede o značaju razvoja bezgotovinskog društva, rečeno je danas na V nacionalnoj konferenciji Vlade i privrede gde je predstavljen ovaj Program.
Nacionalna inicijativa za bezgotovinsko plaćanje „Bolji način“ je zajednički projekat Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i kompanija Mastercard i Visa, koji se sprovodi pod okriljem develoPPP programa Nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) u saradnji sa NALED-om i Ministarstvom finansija Republike Srbije.
Smanjenje obima poslovanja u sivoj zoni među registrovanom privredom sa sadašnjih 11,7 na 10% BDP-a do 2025. jedan je od glavnih ciljeva novog Programa. Strateški dokument predviđa i smanjenje broja radnika na crno za 20% i povećanje broja novoosnovanih preduzetničkih radnji i firmi na više od 50.000 godišnje.
Vladimir Đorđević, generalni direktor kompanije Visa za jugoistočnu Evropu istakao je da je uvođenje novca u legalne i transparentne tokove kroz digitalizaciju prvo sredstvo u suzbijanju sive ekonomije.
„Sve te mere koje Vlada donosi su doprinele smanjenju sive ekonomije za tri procentna poena, a sam projekat je dobar jer ne samo da sa sistemske i regulatorne perspektive suzbija sivu ekonomiju, već omogućava aktivno učešće malih i srednjih preduzeća koja će svoje tokove usmeriti na malo transparentniji način“, naveo je Đorđević.
Cilj projekta je veća finansijska inkluzija građana i privrede, odnosno njihovo uključivanje u finansijske tokove, smanjenje sive ekonomije i brži ekonomski razvoj Srbije uz podsticanje većeg korišćenja bezgotovinskog plaćanja.
Prema Đorđevićevim rečima VISA u ovom Programu ima bitnu ulogu jer je ovo saradnja javnog i privatnog sektora, a upravo je to polje gde se susreću regulativa i praksa.
„Visina uloga je tu da omogući i da olakša tu prvu, inicijalnu godinu svim malim i srednjim preduzećima koje do sada nisu imale priliku da prihvate bilo kakva bezgotovinska plaćanja, te da im se olakšaju naknade, pristup, brzina implementacije i da samim tim postanu konkurentna na tržištu i da se izbore za svoje mesto. Ovo je naročito bitno u toj prvoj godini kada je problem u tokovima novca, gde je svaka ušteda dragocena“, rekao je on.
Iako u Srbiji postoji između 100.000 i 120.000 POS terminala to je i dalje oko dva puta manje na milion stanovnika u odnosu na prosek EU.
Kroz POS program u saradnji sa bankovnim sektorom obezbeđene su subvencije za uvođenje do 25.000 POS terminala na prodajnim mestima i šalterima institucija širom Srbije, uključujući i softverska rešenja za eTrgovinu.
Govoreći o izazovima sa kojima se suočavaju mala i srednja preduzeća, Đorđević ističe da jedan deo njih koji ranije nije bio obuhvaćeni fiskalizacijom, samim tim nije bio ni u segmentu prihvata kartica.
„Možda i najvažniji izazov je edukacija, jer se na bezgotovinsko plaćanje i prihvat kartica gleda kao na bauk, na nešto što je skupo. Značaj ovog projekta se ogleda i u tome što edukuje. Nekada su ovakvi troškovi opterećujući za početni biznis, ali u ovom slučaju će mnogi učesnici imati bolje uslove i edukaciju, a to je rešenje da ovaj projekat zaživi i da pokaže rezultate“, objasnio je generalni direktor Visa-e za jugoistočnu Evropu.
On zaključuje da je u urbanim sredinama mnogo veći prihvat kartica, dok je u manjim mestima situacija drugačija. Sa druge strane, naglašava naš sagovornik, trafike ne primaju kartice, a one se nalaze svuda. Takođe su građani iskazali zainteresovanost i potrebu za više frizerskih salona, stomatoloških ordinacija, taksi vozila i drugih uslužnih delatnosti koje pružaju mogućnost plaćanja karticom.
Svi preduzetnici, mikro i mala preduzeća i javne institucije koji žele da omoguće plaćanja putem platnih kartica, mobilnih novčanika ili instant plaćanja mogu da se prijave i besplatno dobiju instalaciju i korišćenje uređaja za svoje radnje ili onlajn prodaju, uz trgovačku naknadu do najviše 0,99%, u trajanju do godinu dana.
„Istraživanje NALED-a pokazalo je da je u prethodnih pet godina siva ekonomija smanjena za tri procentna poena. To je veliki korak unapred, ali i velika obaveza da nastavimo tim putem. Uveli smo sistemska rešenja kao što su eFakture, eFiskalizacija i ePorezi i ovakvim transparentnim sistemima borimo se protiv sive ekonomije. Velika zahvalnost ide i na tome što danas predstavljamo dobru inicijativu za mala i srednja preduzeća kao što je POS program koji će dodatno podstaći smanjenje sive zone“, izjavio je potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali.
Izvor: BIZLife
Foto: NALED