Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    VISA kroz POS program pruža šansu MSP za bolju konkurentnost na tržištu

    Nacionalna inicijativa za bezgotovinsko plaćanje „Bolji način“ je projekat usmeren na stvaranje boljih uslova za razvoj i podsticanje svih vidova bezgotovinskog plaćanja u privatnom i javnom sektoru.

    Pod sloganom „Bolji način“ ukazuje na prednosti korišćenja bezgotovinskog plaćanja kao efikasnijeg, pouzdanijeg i praktičnijeg metoda plaćanja u odnosu na keš.

    Osnovni stub projekta je Program podrške za uvođenje elektronskog plaćanja (POS program) namenjen preduzetnicima, mikro i malim privrednicima i institucijama koji u poslednjih godinu dana svog rada, nisu prihvatali bezgotovinsko plaćanje. Među prioritetima su i unapređenje regulatornog okvira u ovoj oblasti, jačanje svesti građana i privrede o značaju razvoja bezgotovinskog društva, rečeno je danas na V nacionalnoj konferenciji Vlade i privrede gde je predstavljen ovaj Program.

    Nacionalna inicijativa za bezgotovinsko plaćanje „Bolji način“ je zajednički projekat Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i kompanija Mastercard i Visa, koji se sprovodi pod okriljem develoPPP programa Nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) u saradnji sa NALED-om i Ministarstvom finansija Republike Srbije.

    Smanjenje obima poslovanja u sivoj zoni među registrovanom privredom sa  sadašnjih 11,7 na 10% BDP-a do 2025. jedan je od glavnih ciljeva novog Programa. Strateški dokument predviđa i smanjenje broja radnika na crno za 20% i povećanje broja novoosnovanih preduzetničkih radnji i firmi na više od 50.000 godišnje.

    Vladimir Đorđević, generalni direktor kompanije Visa za jugoistočnu Evropu istakao je da je uvođenje novca u legalne i transparentne tokove kroz digitalizaciju prvo sredstvo u suzbijanju sive ekonomije.

    „Sve te mere koje Vlada donosi su doprinele smanjenju sive ekonomije za tri procentna poena, a sam projekat je dobar jer ne samo da sa sistemske i regulatorne perspektive suzbija sivu ekonomiju, već omogućava aktivno učešće malih i srednjih preduzeća koja će svoje tokove usmeriti na malo transparentniji način“, naveo je Đorđević.

    Cilj projekta je veća finansijska inkluzija građana i privrede, odnosno njihovo uključivanje u finansijske tokove, smanjenje sive ekonomije i brži ekonomski razvoj Srbije uz podsticanje većeg korišćenja bezgotovinskog plaćanja.

    Prema Đorđevićevim rečima VISA u ovom Programu ima bitnu ulogu jer je ovo saradnja javnog i privatnog sektora, a upravo je to polje gde se susreću regulativa i praksa.

    Visina uloga je tu da omogući i da olakša tu prvu, inicijalnu godinu svim malim i srednjim preduzećima koje do sada nisu imale priliku da prihvate bilo kakva bezgotovinska plaćanja, te da im se olakšaju naknade, pristup, brzina implementacije i da samim tim postanu konkurentna na tržištu i da se izbore za svoje mesto. Ovo je naročito bitno u toj prvoj godini kada je problem u tokovima novca, gde je svaka ušteda dragocena“, rekao je on.

    Iako u Srbiji postoji između 100.000 i 120.000 POS terminala to je i dalje oko dva puta manje na milion stanovnika u odnosu na prosek EU.

    Kroz POS program u saradnji sa bankovnim sektorom obezbeđene su subvencije za uvođenje do 25.000 POS terminala na prodajnim mestima i šalterima institucija širom Srbije, uključujući i softverska rešenja za eTrgovinu.

    Govoreći o izazovima sa kojima se suočavaju mala i srednja preduzeća, Đorđević ističe da jedan deo njih koji ranije nije bio obuhvaćeni fiskalizacijom, samim tim nije bio ni u segmentu prihvata kartica.

    „Možda i najvažniji izazov je edukacija, jer se na bezgotovinsko plaćanje i prihvat kartica gleda kao na bauk, na nešto što je skupo. Značaj ovog projekta se ogleda i u tome što edukuje. Nekada su ovakvi troškovi opterećujući za početni biznis, ali u ovom slučaju će mnogi učesnici imati bolje uslove i edukaciju, a to je rešenje da ovaj projekat zaživi i da pokaže rezultate“, objasnio je generalni direktor Visa-e za jugoistočnu Evropu.

    On zaključuje da je u urbanim sredinama mnogo veći prihvat kartica, dok je u manjim mestima situacija drugačija. Sa druge strane, naglašava naš sagovornik, trafike ne primaju kartice, a one se nalaze svuda. Takođe su građani iskazali zainteresovanost i potrebu za više frizerskih salona, stomatoloških ordinacija, taksi vozila i drugih uslužnih delatnosti koje pružaju mogućnost plaćanja karticom.

    Svi preduzetnici, mikro i mala preduzeća i javne institucije koji žele da omoguće plaćanja putem platnih kartica, mobilnih novčanika ili instant plaćanja mogu da se prijave i besplatno dobiju instalaciju i korišćenje uređaja za svoje radnje ili onlajn prodaju, uz trgovačku naknadu do najviše 0,99%, u trajanju do godinu dana.

    „Istraživanje NALED-a pokazalo je da je u prethodnih pet godina siva ekonomija smanjena za tri procentna poena. To je veliki korak unapred, ali i velika obaveza da nastavimo tim putem. Uveli smo sistemska rešenja kao što su eFakture, eFiskalizacija i ePorezi i ovakvim transparentnim sistemima borimo se protiv sive ekonomije. Velika zahvalnost ide i na tome što danas predstavljamo dobru inicijativu za mala i srednja preduzeća kao što je POS program koji će dodatno podstaći smanjenje sive zone“, izjavio je potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali.

    Izvor: BIZLife

    Foto: NALED

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE