Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Australija, gašenje svetla

    Kriza hara i Australijom: 8 miliona stanovnika pozvano da UGASE SVETLA

    Australijski ministar energetike Kris Boen pozvao je domaćinstva u Novom Južnom Velsu, uključujući i najveći grad u Australiji Sidnej, da ugase svoja svetla jer su suočeni sa energetskom krizom.

    Ministar je rekao da ljudi ne bi trebalo da koriste struju dva sata svake večeri ako „imaju izbor“. Dodao je da je „uveren“ da se nestanak struje može izbeći.

    Njegov poziv je usledio nakon što je glavno veliko tržište električne energije u Australiji suspendovano zbog skoka cena. Boen je zamolio ljude koji žive u Novom Južnom Velsu da sačuvaju što je više moguće energije.

    „Ako imate izbor kada da koristite određene stvari, nemojte ih puštati od 6 do 8 uveče“, rekao je on tokom konferencije za medije u Kanberi.

    Svetla, Australija

    Svetla, Australija (Pixabay)

    Zašto se gase svetla u Australiji?

    Australija je jedan od najvećih svetskih izvoznika uglja i tečnog prirodnog gasa, ali se od prošlog meseca bori sa električnom krizom. Tri četvrtine električne energije u zemlji se i dalje proizvodi pomoću uglja. Dugo je optuživana da ne čini dovoljno da smanji emisiju ugljen-dioksida ulaganjem u obnovljive izvore energije.

    Poslednjih nedelja Australija je osetila uticaj poremećaja u snabdevanju ugljem, prekida u nekoliko termoelektrana na ugalj i rastućih globalnih cena energije.

    Poplave ranije ove godine pogodile su neke rudnike uglja u Novom Južnom Velsu i Kvinslendu. Tehnički problemi su prekinuli proizvodnju u dva rudnika, koji snabdevaju najveću elektranu na ugalj na tržištu u Novom Južnom Velsu.

    Otprilike četvrtina australijskih kapaciteta za proizvodnju električne energije na ugalj trenutno je van pogona zbog neočekivanih prekida i planiranog održavanja. Neki proizvođači električne energije videli su da njihovi troškovi rastu, jer su globalne cene uglja i gasa skočile zbog sankcija Rusiji.

    Potražnja za energijom porasla

    U međuvremenu, potražnja za energijom je skočila usled zahlađenja i otvaranja australijske ekonomije nakon ublažavanja mera zbog Covida-19.

    Sve ovo je pomoglo da se cene električne energije na veleprodajnom tržištu podignu na iznad 300 australijskih dolara, 210 USD po megavat-satu gornje granice cene koju je odredio tržišni regulator, australijski operater tržišta energije (Aemo).

    Australija, Sidnej

    Australija, Sidnej (Pixabay)

    Međutim, ta granica je bila ispod cene proizvodnje za nekoliko proizvođača, koji su odlučili da obustave kapacitet. Aemo je u sredu preduzeo korak bez presedana i suspendovao tržište i rekao da će direktno odrediti cene i kompenzovati proizvođače za manjak.

    Takođe je zamolio potrošače u Novom Južnom Velsu da „privremeno smanje potrošnju energije“.

    Šta će se dešavati sa strujom?

    Aemo nije dao vremenski okvir kada će suspenzija biti ukinuta. U saopštenju je navedeno da će „ograničenje cena ostati sve dok kumulativne veleprodajne cene električne energije ne padnu ispod kumulativnog cenovnog praga“.

    „Aemo, kao nacionalni operater elektroenergetskog sistema, nastaviće da prati situaciju i pruža dalja ažuriranja ukoliko se uslovi promene“, dodao je.

    Najveći proizvođač električne energije u Australiji „AGL Energy“ je u četvrtak rekao da očekuje da će moći da isporuči više energije preduzećima i potrošačima narednih dana.

    Ima tri jedinice, koje su van pogona u svojoj elektrani na ugalj, u Bejsvoteru, u Novom Južnom Velsu. AGL je saopštio da bi jedna jedinica trebalo da se vrati u rad u četvrtak. Druga bi trebalo da se vrati u rad do subote.

    U međuvremenu, novi premijer Australije Entoni Albanez rekao je da će tema krize biti pokrenuta na sastanku sa državnim premijerima.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE