
Spisak 20 najlegendarnijih knjiga svih vremena: Evo koliko vam tačno treba da ih sve pročitate
„Preduslov za čitanje dobrih knjiga jeste da ne čitamo loše — jer život je kratak“, napisao je Artur Šopenhauer, nemački filozof iz 19. veka. Danas ljudi žive duže nego u njegovo vreme, ali se broj knjiga u međuvremenu udesetostručio. Zbog toga njegova misao danas ima još veću težinu nego tada.
U toj rečenici, poznati pesimist pokazuje retki optimizam: verovao je da čitaoci umeju pouzdano da prepoznaju koje knjige vrede njihovog vremena, a koje ne. Danas je to poverenje oslabilo. Ideja o književnom kanonu postala je predmet osporavanja. Književni kritičari su izgubili nekadašnju moć; broj novina koje objavljuju prikaze knjiga znatno je opao. U savremenom svetu, svako kao da ima svoj lični kanon.
Ipak, potreba za selekcijom ostaje toliko da su preporuke knjiga postale gotovo jednako popularne kao i same knjige. Uloga tradicionalnih kritičara prešla je u ruke influensera na BookToku – književnom delu TikToka. Hiljade čitalaca ocenjuje naslove na Goodreads-u, platformi sa desetinama miliona korisnika. Nova aplikacija Rebind, trenutno u fazi testiranja, omogućava čitaocima klasika da uz pomoć veštačke inteligencije postavljaju pitanja stručnjacima. Časopis The Economist takođe povremeno objavljuje liste preporuka i tematske osvrte na knjige, prenosi The Economist.
Ipak, broj knjiga koje „treba pročitati“ i dalje deluje zastrašujuće. Jedan od načina da se suzi izbor jeste da se sagleda gde se različite liste najboljih knjiga preklapaju, pod pretpostavkom da su naslovi koji se ponavljaju na više mesta zaista vredni pažnje.
To je i cilj sajta thegreatestbooks.org, čiji je osnivač Šejn Šerman, programer iz Teksasa. On je prikupio više od 300 različitih lista i od njih sastavio jednu objedinjenu – koju ironično naziva „najveće knjige svih vremena“ (GBOATs). Na toj listi nalazi se preko 10.000 knjiga, rangiranih prema učestalosti pojavljivanja. Posetioci sajta mogu da pretražuju 500 najboljih i da ih filtriraju po deceniji, veku, jeziku, godini objave, dužini i vremenu čitanja.
Ovo je lista prvih 20 najcenjenijih romana svih vremena, zajedno s autorima, godinama objavljivanja i okvirnim vremenom potrebnim za čitanje:
- One Hundred Years of Solitude – Sto godina samoće, Gabriel García Márquez, 1967 (7 sati i 40 minuta)
- The Great Gatsby – Veliki Getsbi, F. Scott Fitzgerald, 1925 (2 sata i 51 minut)
- Ulysses – Uliks, James Joyce, 1922 (14 sati i 54 minuta)
- The Catcher in the Rye – Lovac u žitu, J.D. Salinger, 1951 (4 sata i 36 minuta)
- Nineteen Eighty-Four – 1984, George Orwell, 1949 (5 sati i 35 minuta)
- In Search of Lost Time – U potrazi za izgubljenim vremenom, Marcel Proust, 1913 (3 dana, 3 sata i 47 minuta)
- Lolita – Lolita, Vladimir Nabokov, 1955 (6 sati i 5 minuta)
- To Kill a Mockingbird – Ubiti pticu rugalicu, Harper Lee, 1960 (5 sati i 35 minuta)
- Moby Dick – Mobi Dik, Herman Melville, 1851 (11 sati i 59 minuta)
- Pride and Prejudice – Ponos i predrasude, Jane Austen, 1813 (7 sati i 15 minuta)
- Wuthering Heights – Orkanski visovi, Emily Brontë, 1847 (6 sati i 37 minuta)
- Don Quixote – Don Kihot, Miguel de Cervantes, 1605 (23 sata i 54 minuta)
- Crime and Punishment – Zločin i kazna, Fyodor Dostoevsky, 1866 (11 sati i 28 minuta)
- Anna Karenina – Ana Karenjina, Leo Tolstoy, 1877 (19 sati i 36 minuta)
- The Grapes of Wrath – Plodovi gneva, John Steinbeck, 1939 (10 sati i 25 minuta)
- War and Peace – Rat i mir, Leo Tolstoy, 1869 (1 dan, 7 sati i 28 minuta)
- The Lord of the Rings – Gospodar prstenova, J.R.R. Tolkien, 1954 (1 dan, 7 sati i 13 minuta)
- Catch-22 – Kavez 22, Joseph Heller, 1961 (10 sati i 33 minuta)
- Madame Bovary – Gospođa Bovari, Gustave Flaubert, 1857 (6 sati i 36 minuta)
- Jane Eyre – Džejn Ejr, Charlotte Brontë, 1847 (10 sati i 25 minuta).
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.
Izvor: BIZlife/The Economist
Foto: Unsplash/blazphoto