Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    PUTOPIS: Kvarner – Novi biser Jadrana, IT mesto za hedoniste (FOTO)

    Piše: Tamara Bogunović

    Jun, uvertira za leto, kao stvoren za kratki, lagani escapeRegion zvuči kao logičan izbor, dovoljno blizu i nudi sve što nam je potrebno za uklizavanje u vrele dane.

    Ono što je do juče ljubiteljima putovanja bilo na mapi kao must, poput Pule ili Rovinja, ove sezone je to Kvarner – novi biser Jadrana koji preti da postane IT mesto za hedoniste. Mediteranska klima, sjajna lokalna vinska i gastronomska ponuda na tromeđi rivijere, ostrva i planina. Hajdemo redom…

    Rijeka – svet u malom, grad slobode i kontrasta

    U potrazi za najbližom obalom put vodi 550 kilometara od Beograda, u proseku pet, pet i po sati lagane vožnje, dok se za sve one koji više vole da putuju vazdušnom linijom, od juna uvodi direktan let.

    Po ulasku u ovaj lučki grad dočekaće vas osunčane monumentalne fasade okolnih zgrada u dominantno puterastim tonovima sa jedne strane, dok će se sa druge videti neboderi, netipični za primorje. Prvi, nastao 1939. godine, investirao je Al Caponeov knjigovođa Marco Arbori, povratnik iz Amerike, po uzoru na američke standarde. Nakon prvog, neboderi su nastavili da se nižu. Riječanima se nisu dopali, smatrali su da tu ne pripadaju. Danas, gledajući nepristrasno, možda takav kontrast ima svoju draž.

    Osim po prvom neboderu u ovim krajevima, Rijeka je po mnogo čemu prva. Prvi je grad koji je betonskim zidom podeljen na dva dela, čak i pre Berlina. Četrdeset centimetara širok, te metar i po visok betonski zid, početkom 20. veka (1926-1946.), podelio je stanovništvo Rijeke. Tragovi nekadašnje granice i dalje se mogu videti i predstavljaju omaž tim vremenima. Osim ostataka Riječkog zida, tu se nalaze i ostaci Rimskog zida koji se nalazio na području današnje Hrvatske, Slovenije, te manjim delom Austrije i Italije. Prvi torpedo izgrađen je u Rijeci. Prva fudbalska utakmica na području Hrvatske odigrana je u ovom gradu (1873.). Prve novine na italijanskom jeziku štampane su u Rijeci. Tu je 1896. godine otvorena i prva fabrika čokolade na Balkanu, dok je 1957. otvoren prvi jugoslovenski disko.

    Javnosti manje poznato, u Hrvatskom narodnom pozorištu u Rijeci, izloženo je čak devet ranih radova braće Klimt, Gustava i Ernesta i Franza Matcha. U Riječkom muzeju nalazi se jedan od ukupno pet prsluka za spasavanje sa prekookeanskog broda Titanik. Rijeka ima svoj „krivi toranj“ – zvonik crkve Uznesenja Marije. Osim toga, četiri godine je bila nezavisna država. Burna istorija, neverovatna činjenica da je oko 83 odsto stanovništva koje je nekada živeli tu, tokom poslednjih decenija s migracijama, napustilo Rijeku, učinili su ovaj grad multikulturalnim centrom u kome nacionalne, verske, religijske razlike i podele više ne postoje. U prilog tome govori i fasada zgrade na kojoj su ispisani delovi kurana. Dobra strana ovog grada je što je otvoren za strance i danas tu živi puno njih koji kako sami kažu – osećaju pripadnost.

    Ako bi trebalo podvući najvažnije, Rijeka neosporno podseća na svetske metropole, s tim da nepretenciozno pravi balans između svetske užurbanosti i primorske lakoće života. U zraku nema tenzije, samo blagi optimizam, snažno se oseća duh različitosti, a u isti mah i pripadnost, iako znate da sutra odlazite.

    Opatija – glamur i sjaj prošlih vremena

    Malo mondensko mesto koje su nekada posećivale aristokrate, prvo je turistično mesto na Jadranu. Pre nego što je davne 1884. godine sagrađen prvi hotel koji i danas nosi isto ime, Kvarner, turizam radi uživanja nije postojao kao takav, putovalo se samo ukoliko postojao dobar razlog ili potreba. Pojavom prvog turističkog hotela koji je u to vreme sagrađen u rekordnom roku za 10 meseci što je za tadašnje uslove bilo gotovo nemoguće. Danas je većih delom godine hotel pod restauracijom (u letnjim mesecima je otvoren za posete). Radi se na tome da se povrati prvobitni izgled i u tome se ide toliko daleko da se skalpelom ljušte zidovi, sloj po sloj, kako bi se došlo do izvorne boje zidova. Isto je i sa fasadom koja je vremenom promenila bledožuti ton.

    Nastavljajući dalje uređenom stazom stiže se do uređenog parka Sv. Jakov koji je drugi najstariji park u Opatiji. Tu je smeštena neobarokna fontana iz 1889. godine koja je delo skulptora Hansa Rathauskoga i predstavlja božanstvo Heliosa i Selene, kao alegoriju dana i noći, dok se između njih smestio petao koji simboliše trenutak njihovog susreta u zoru.

    Nadomak simbola Opatije, čuvene Devojke sa galebom, kada se pođe šetalištem Lungomare, nalazi se opatijski portić, mini luka sa svega desetak čamaca. Ispred nje je skulptura barkajola, vozača barki. Osim ove dve čuvene figure, u Opatiji se nalaze i skulptura posvećena plesačici Isidori Dunkan, violinisti Janu Kubeliku, ali Miroslavu Krleži, sve to čineći ovo mesto svojevrsnom muzeju na otvorenom.

    Krk – dodir autentičnosti

    Najveće ostrvo u Hrvatskoj nudi ultimativno iskustvo. Do njega se iz Rijeke stiže za nešto manje od sat vremena vožnje i dopašće vam se na prvu (obećavam!). Kada zakoračite u gnezdo njegovih starih kuća i počnete krivudavim smerom da istražujete uske ulice, vratićete se stotine godina unazad. I nije potrebno da znate ništa o istoriji ovog ostrva ili grada, čim budete zakoračili shvatićete da se istorija sama otkriva na svakom koraku. Ovde je čovek u sinergiji sa prirodom. Ovde se živi od ploda zemlje. Tu se gaji Žlahtina, autohtona sorta grožđa od koje se pravi suvo belo vino, a koja je specifična po tome što uspeva jedino u Vrbničkom polju. Osim Žlahtine, ovde još uvek živi glagoljica i može se u šetnji videti na brojnim građevinama. Takođe, baš tu smestila se i zvanično najuža ulica na svetu. A kada stignete na vrh Vrbnika, odatle se pruža nestvaran pogled. Malo mesto koje može da ponudi mnogo.

    Regija vrhunske gastronomije i odličnih vina

    Iako je obilazak znamenitosti Kvarner regije svojevrsno iskustvo pez premca, ne smemo izostaviti i činjenicu da je ova regija poznata i po vrhunskoj gastronomiji i bogatim vinogradima u kojima dominiraju pretežno autohtone sorte. Kada je reč o gastronomiji nakon lagane istorijske šetnje kroz Rijeku, vreme za predah potražite u staroj tradicionalnoj konobi Fiume. Pljukanci sa kozicama, crni rižoto i salata od hobotnice kao must strater. Zatim lignje, girice, sveža raža na žaru i morski pas. Tart od limuna za kraj večere, ali ne i impresija. Ukoliko ste više za fine dinning opciju, boutique hotel Esplanade u Crikvenici nudi sjajan izbor. Avokado na švedskom hlebu sa poširanim žumancetom prepelice, grdobina u tempuri i panna cotta sa coulisom od sušenih smokvi i Prošeka su must.

    Ono što ostavlja najveći utisak jesu sjajne porodične ili biznis priče vinara koji u ovoj regiji nastoje da očuvaju tradiciju – kako porodično, tako i teritorijalno. Posebno se istakla vinarija Plovanić koja je samo jedna u nizu koja je spasila određene autohtone sorte od izumiranja, a između ostalog se odlučila i na proizvodnju čuvenog vina Belica. Ovo vino se ranije vezivalo za vina lošijeg karaktera, ali oni su kao omaž tome iznedrili vino pod tim nazivom, ali vrhunskog kvaliteta. Vinarija Pavlomir je zadužena za očuvanje Žlathine, najponosniji su na proizvodnju penušavaca 1288 i San Marino koji spadaju u kategoriju vrhunskih penušaca. Porodična vinarija Kantun svojim radom doprinosu održavanju još jedne autohtone sorte grožđa, poznatije pod nazivom Sansigot. Osim proizvodnjom vina poseduje i svoje maslinjake iz 1624. godine. Nekadašnji vlasnik vinarije Gospoja sagradio je prvi vinotel, hotel koji nudi posebno uživanje u vinima. U etno-selu Selce, mladi bračni par Nataša i Miroslav na luksuznoj farmi Grand Village Estate, napravili su prvi roze na ovim prostorima od Sansigot grožđa. Mali prinos te godine, transformisali su u veliki potencijal i time pokazali je moguće izazov transformisati u priliku za uspeh.

    Svako putovanje, osim što nahrani dušu i nepca, donese nam i brojne lekcije, nova saznanja, preispitivanja i promeni nas za neko sutra. Transformiše način na koji gledamo na istoriju, gastronomiju, ali i slobodno vreme i motiviše nas da sastavljamo novu bucket listu za povratak Kvarneru.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Privatna arhiva/Tamara Bogunović

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE