Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Posle ruskog stiže nam i gas iz TAP-a i TANAP-a

    Ni pola godine nije prošlo otkako su Srbijom iz Bugarske potekle prve količine ruskog gasa preko „Turskog” odnosno „Balkanskog toka”, a ministar finansija Siniša Mali je pre dva dana stavio paraf na novi dokument – gradnja gasne interkonekcije Niš–Dimitrovgrad kojim bi plavo gorivo trebalo da stiže od drugih snabdevača – iz LNG terminala u Grčkoj, gasovoda TAP i TANAP koji su deo Južnog gasnog koridora.

    Govoreći o načinu finansiranja projekta, ministar je rekao da će njegova ukupna vrednost, prema proceni Evropske investicione banke (EIB), iznositi 85,5 miliona evra, te da Srbija preko EIB-a obezbeđuje 25 miliona, 49,6 miliona evra su bespovratna sredstva preko IPA fondova od Evropske unije i ostatak daje Vlada Srbije. Dužina ovog gasovoda na teritoriji Srbije biće 109 kilometara, a ukupan kapacitet 1,8 milijardi kubnih metara gasa”, naglasio je Mali.

    Upitan da prokomentariše značaj nove gasne interkonekcije tim pre što je reč o novcu evropskih fondova, odnosno EU, koja sve čini da smanji zavisnost od ruskog gasa u Srbiji, Srećko Đukić, poznavalac gasnih prilika u Evropi, kaže da je reč o projektu starom 35 godina te da se naša zemlja nalazi na korak od početka realizacije gasne veze sa susednom Bugarskom, što je dobro.

    „Sada ćemo pored Mađarske, ruski gas dobijati i preko Bugarske, i to iz „Balkanskog gasovoda”, i gasnom vezom iz Sofije preko Dimitrovgrada do Niša. Možemo godišnje nabavljati i dodatne količine gasa od drugih proizvođača i prodavaca pre svega tečnog gasa sa gasnih terminala u Grčkoj, Aleksandropulosa, a moguće i drugih“, navodi on.

    U perspektivi Srbija može računati i na gas drugih proizvođača, eventualno od Azerbejdžana do potencijalnog nalazišta u istočnom Mediteranu. Te činjenice presudno utiču na povećanje stepena energetske bezbednosti naše zemlje zbog potpunog odsustva diverzifikacije i puteva snabdevanja gasom i bezalternativnog ruskog gasa, objašnjava naš sagovornik.

    „Srpsko-bugarska gasna konekcija pokrivaće i snabdevati uskoro sve krajeve Srbije, obezbediti podjednako i privredu i domaćinstva i bitno popraviti nezavidnu ekološku situaciju koja pogađa celu zemlju. Očito da u dogledno vreme Srbija može imati znatne viškove dotoka gasa, uključujući i gas iz aktuelnog „Balkanskog toka”“, naglašava Đukić.

    Upitan da li je ovo šansa da viškove gasa prodajemo drugima, Đukić odgovara da je sigurno da će viškova biti i da Srbija ne može potrošiti sve što preuzme, ali da reeksport gasa zavisi isključivo od vlasnika (prodavca) gasa i sporazuma koji se sa njima postigne.

    Na konstataciju da je Bugarska dobila kompletan iznos novca potreban za gradnju ove interkonekcije, a Srbija deo, on navodi da Srbija nije članica EU, a da Bugarska jeste.

    Naša zemlja nije uskladila svoju energetsku politiku sa politikom unije. Bugarska jeste. Rusija je u Srbiji većinski vlasnik naftno-gasnog kompleksa. Otuda se mogu sagledati odgovori na sva druga pitanja u domenu gasa i šire u energetskoj sferi“, ukazuje Đukić.

    Inače ovaj projekat je prepoznat kao jedan od šest prioritetnih u EU u okviru Inicijative o energetskom povezivanju Centralne i Jugoistočne Evrope.

    Кako se navodi i na sajtu delegacije EU u Srbiji, nakon izgradnje gasovoda „Turski tok”, uloga gasovoda Niš–Sofija se neće smanjiti, već će se izgradnjom postići lak pristup gasu za građane i privredu Bele Palanke, Pirota i Dimitrovgrada – tri grada koja do sada nisu imala pristup gasu.

    Osnovni cilj izgradnje ovog gasovoda, koji će povezati postojeće transportne sisteme Srbije i Bugarske, jeste povećanje sigurnosti snabdevanja naše zemlje gasom. Srbija je među retkim državama koje imaju samo jednu ulaznu tačku snabdevanja, na granici sa Mađarskom.

    I nakon izgradnje gasovoda „Turski tok” njegova uloga se neće smanjiti: on će omogućiti snabdevanje potrošača u našoj zemlji gasom iz drugih izvora, postojećih ili izgrađenih u bliskoj budućnosti, piše na sajtu delegacije EU u Srbiji.

    Projektovani kapacitet od 1,8 milijardi kubika gasa godišnje moći će da zadovolji 80 odsto naših trenutnih potreba za gasom. Izgradnjom dodatne kompresorske stanice na teritoriji Srbije u budućnosti omogućio bi se i reverzibilni tok gasa iz naše zemlje u Bugarsku.

    Izvor: BIZLife/Jelena Stojanović

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE