Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Dragomir kojić kolumna stres

    Ovladavanje veštinom „doing nothing”

    Piše: Dragomir Kojić, psihoterapeut i biznis kouč

    Usled sada već hronično vanrednih okolnosti na globalnom nivou u kojima poslujete prethodnih nekoliko godina, sasvim je normalno ako jednu ovakvu godinu završavate zabrinuti za narednu. Kako će izgledati svet i ekonomija sledeće godine i kako će to uticati na vaš biznis? Verujem da malo ko može sa sigurnošću odgovoriti na ovo pitanje.

    Dragomir Kojić

    Dragomir Kojić

     

    Domino efekat

    Sa psihološke tačke gledišta, bitno je da znate da život u prolongiranom stanju neizvesnosti (stanje suprotno od rutine i navike, kada imamo osećaj da nemamo kontrolu) neminovno sa sobom nosi nesigurnost (osećaj bespomoćnosti koji se javlja zbog neizvesnosti), koja budi zabrinutost i strah. Sve to zajedno pokreće anksioznost i stres, što je prirodna reakcija psihe na takve životne okolnosti.

    Domino efekat ovih psiholoških reakcija izgleda ovako: neizvesnost – nesigurnost – zabrinutost – strah – anksioznost – stres. Biti svestan ovog psihičkog obrasca znači mogućnost da kontrolišete svoje reakcije, ako već ne možete da kontrolišete spoljašnje okolnosti. Ovako sa psihološke strane izgleda osnova na kojoj ste dočekali decembar i sa kojom ulazite u novu godinu.

    Kako sačuvati zdrav razum (i biznis) u ovakvim uslovima?

    Iz mog iskustva u radu na ovoj temi sa ljudima iz biznisa, od pomoći je ako obratite pažnju na nekoliko uobičajenih mentalnih zamki koje mogu da „dodaju ulje na vatru” ionako stresnim okolnostima koje sam pomenuo, a pod kojim dočekujete kraj ove godine. Promenom svesnog odnosa možete uticati na promenu gorenavedenih nesvesnih procesa, koji su okidači za stres. Time možete pomoći sebi da sačuvate zdrav razum, čak i u ovako izazovnim vremenima, i da uživate za vreme praznika.

    Jasno je da se budžeti za ovu godinu zatvaraju i da se otvaraju novi od januara, ali ipak ne smete dozvoliti da vam to na psihološkom nivou donese utisak kao da je smak sveta (ovaj utisak nema nikakve veze sa pretnjama nuklearnim ratom, kojima smo bili izloženi ove godine).

    Treba da se podsetite činjenice da je kraj kalendarske godine veštačka tvorevina. „Prvi januar” je izmišljena kategorija. Za prirodne cikluse, pa i za vaše telo i psihu, koji su prirodni fenomeni, taj datum nema nikakvu vrednost.

    Dakle, stavite kraj poslovne godine u širi kontekst posla i prirodne cikluse života. Život i posao se nastavljaju i u novoj godini i naravno da se neke obaveze mogu ostaviti i za taj period, a da to ne utiče negativno na biznis. Napravite prioritete i njih se držite.

    Moram biti najuspešniji i najbolji

    Ovo je uverenje koje, obično, imaju ljudi iz biznisa usled velike kompetitivnosti i težnje ka savršenstvu. Kombinacija te dve osobine u ekstremnim oblicima otvara vrata „pakla” u vašoj psihi, jer su vam ciljevi podignuti toliko visoko da je sporno da li je uopšte moguće ostvariti ih. Nasuprot tome, umerena doza kompetitivnosti je poželjna, jer budi u vama ambiciju da težite većim rezultatima i višim ciljevima. Isto tako, težnja ka savršenstvu je bitan pokretač poboljšavanja vaše ličnosti i vaših profesionalnih veština.

    Sa psihološke tačke gledišta, ne možete postići savršenstvo, to i ne treba da bude smisao i cilj vašeg života.

    Ono što bi trebalo da je vaš smisao i cilj jeste težnja ka savršenstvu koja od vas svake godine napravi razvijeniju osobu od one koja ste bili prethodne. To je smisao procesa individuacije (kako se u analitičkoj psihologiji naziva ljudski život sa psihološke tačke gledišta). Dakle, izgradnja uverenja da smisao vašeg života i vašeg posla ne treba da bude „savršeni i najbolji u svemiru”, već „dovoljno dobar, svesniji sebe nego ranije, bolje upravljam svojim poslom i, ako je moguće, ove godine imam bolje rezultate nego prošle”.

    I tako, godinu po godinu, sve više ćete se penjati stepenicama savršenstva, ali sada znate da one nemaju kraj, kome vi više i ne težite. To znatno smanjuje psihološki pritisak i stres (koji ste sami sebi generisali željom da ste najbolji u svemiru) i povećava osećaj zadovoljstva u onome što radite.

    Moram maksimalno iskoristiti praznike

    Ako se nekako izborite sa svođenjem rezultata ove godine i pravljenjem planova za narednu godinu, nema odmora za vas, jer vas čeka organizacija praznika. Šta ćete raditi preko praznika? Kuda ćete putovati? Sa kim ćete se videti? Koje poklone ćete kupiti?

    Toliko toga želite da uradite, a imate utisak da nema dovoljno vremena. Čak i ako spojite novogodišnje i božićne praznike i na to nadovežete dane odmora, možete da skrpite par nedelja odmora, što teško da je dovoljno za vaše ambiciozne planove.

    Sa ovakvim stavom vi ste i dalje na radnom zadatku. Za vašu psihu i telo, zapravo, nema odmora, jer iz poslovne trke ulećete u prazničnu užurbanost. Opet vas je uvuklo vrzino kolo sa početka ovog članka.

    „Bolest odmora”

    Često sam od klijenata slušao priče da su se razboleli kada su nakon nekoliko presedanja avionom konačno stigli na svoju egzotičnu destinaciju. Ili se nisu fizički razboleli, ali su se osećali izduvano, iscrpljeno i bezvoljno. Nisu mogli da se opuste i uživaju u odmoru.

    Ako ste nekada doživeli nešto od ovoga, nemojte misliti da ste izuzetak. Ovo je toliko česta pojava, posebno u poslovnom svetu, da za to postoji čak i poseban termin u psihologiji – „bolest odmora” (engl. leisure sickness), koji su skovali holandski psiholozi Ad Vingerhuts i Majke van Hojgenvort.

    Reč je o simptomima koji nastaju na odmoru, a koji najčešće obuhvataju glavobolju, iscrpljenost, bolove u mišićima, mučninu, stanja slična stomačnim virusnim infekcijama, prehladi i gripu, kao i razdražljivost, agresiju, manjak tolerancije i bezvoljnost. Vama je, možda, čudno da se razbolite kada konačno treba da se odmarate i da uživate, ali sa psihološke tačke gledišta, ovo je očekivana reakcija organizma koji je u decembru bio konstantno na ivici iscrpljenosti usled prevelikog rada i nedovoljnog sna.

    Dok ste bili na „prvoj liniji fronta” boreći se za poslovne planove i budžete, vaša psiha nije sebi mogla da priušti bolest, jer ste morali da se izborite sa poslom. Ali jednom kada ste iz toga izašli, i vaša psiha konačno može da izađe iz vanrednog operativnog moda i da „dozvoli” sebi predah u vidu bolesti. Šta najviše radimo kada smo bolesni? Ležimo i spavamo. I tada se, zapravo, naše telo i psiha, a posebno naš mozak, oslobađaju nagomilanih toksina i regenerišu se.

    Stoga, da ne biste završili bolesni, iscrpljeni ili u lošem raspoloženju na tropskom moru, bilo bi dobro da napravite pauzu od nekoliko dana između početka praznika i odlaska na odmor. Tada ništa ne radite. Naspavajte se i odmorite svoje telo i psihu.

    Umetnost lenčarenja

    Ako uspete da ovladate veštinom „doing nothing”, tada praktikujte poznatu norvešku praksu pod nazivom „Niksen”, što, zapravo, znači „znati ne raditi ništa, lenčariti”, koja se pokazala kao dobar metod u borbi protiv zdravstvenih problema vezanih za posao, kao što su stres i „izgaranje”.

    Iako je lenčarenje, samo po sebi, mana – kod radoholika, poslovnih i ambicioznih ljudi to je osobina koju treba razviti, jer ti ljudi, jednostavno, ne umeju da ništa ne rade. A nekada je baš to ono što nam je potrebno: odmor ne samo od rada već i od odmora.

    Želim vam da se dobro odmorite tokom praznika i da verujete Norvežanima, jer izgleda da dobro znaju šta pričaju. Praktikujući „Niksen”, oni su već godinama zaredom na vrhu liste zemalja sa najvećim indeksom sreće po glavi stanovnika.

    Izvor: BIZLife Magazin

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE