NIS-ova zelena agenda
Piše: Jelica Putniković, Energija Balkana
Kao energetski holding NIS ne samo u Srbiji već i Rumuniji proizvodi električnu energiju, s tim što za mini kogenerativne elektrane na bušotinama koristi gas lošeg kvaliteta, koji je ranije spaljivan na bakljama. Svoju orijentaciju ka poslovanju po ekološkim parametrima NIS pokazuje nastavkom ulaganja u projekte istraživanja, proizvodnje, prerade i prometa nafte i naftnih derivata, ali i već gotovo završenoj TE TO Pančevo.
Dok mnoge naftne kompanije tek sada svoju delatnost prebacuju sa istraživanja, proizvodnje i prerade naftnih derivata i hvale se da će ubuduće poslovati po zelenoj agendi, NIS tokom poslednje decenije svoje poslovanje konstantno usklađuje sa zaštitom životne sredine, u skladu sa principima eliminacije uzročnika klimatskih promena.
NIS je 2012. godine, u skladu sa strategijom prerastanja iz naftne kompanije u energetski holding, počeo širenje poslovanja u oblasti elektrogeneracije. Od 2013. godine kompanija realizuje program kogeneracije i do sada su na osam lokacija u Srbiji izgrađene male elektrane, čija je ukupna maksimalna snaga 14 MW. U ovim elektranama NIS od gasa koji je, zbog lošeg kvaliteta, ranije spaljivan na baklji, sada proizvodi toplotnu i električnu energiju. U ove mini gasne elektrane uloženo je više od 20 miliona evra.
U Rumuniji, međutim, NIS je započeo sa eksperimentalnom proizvodnjom električne energije iz gasa u bušotini Žombolj. Ovo je prvi ekološki projekat koji NIS realizuje van granica Srbije.
Sa proizvodnjom struje, NIS je ušao i u poslove trgovine električnom energijom, najpre u Srbiji, a prisutan je i na regionalnim tržištima. Kilovate proizvedene na postrojenju na bušotini Žombolj prodaju na rumunskom tržištu.
Najveći i najvažniji projekat NIS-a u oblasti elektroenergetike u ovom trenutku je je izgradnja TE-TO Pančevo, elektrane koju gradi u saradnji sa ruskom kompanijom Gasprom energoholding. Udeo NIS-a u ovom projetu je 49%.
Postrojenje za kogeneraciju
Vrednost investicije je oko 180 miliona evra, a instalisani kapacitet je do 200 MW. Izgradnja ovog postrojenja je nastavljena u 2020. godini, a puštanje u rad očekuje se tokom ove godine.
Iz NIS-a ističu da će se u novoj elektrani proizvoditi toplotna energija za potrebe Rafinerije nafte Pančevo, dok će proizvedena električna energije biti usmerena u energetski sistem Srbije. Projektom se predviđa izgradnja elektrostanice za kogeneraciju na bazi tehnologije parno-gasnog ciklusa sa istovremenom proizvodnjom električne i toplotne energije u obliku tehnološke pare. Ova tehnologija je trenutno najbolja sa aspekta energetske efikasnosti i ekologije, predstavlja ekonomski najopravdanije tehničko rešenje korišćenja prirodnog gasa kao goriva i ujedno obezbeđuje visok nivo iskorišćenja energije goriva – nisku potrošnju goriva po jedinici korisne energije.
Aminsko postrojenje prečišćava gas
Takođe, NIS je kod Elemira 2016. godine pustio u rad Aminsko postrojenje u koje je uloženo više od 30 miliona evra. Rad ovog savremenog postrojenja omogućava povećanje kvaliteta domaćeg prirodnog gasa, putem izdvajanja ugljen dioksida i drugih gasnih primesa, dok istovremeno doprinosi i povećanju obima proizvodnje gasa.
Osim pozitivnog biznis efekta, ovaj projekat ima i značajnu ekološku komponentu, jer je tehnologija koja se koristi u Aminskom postrojenju jedna od ekološki najbezbednijih. Naime, način prerade u ovom postrojenju je takav da u potpunosti sprečava dospevanje ugljen dioksida u atmosferu i samim tim, doprinosi smanjenju efekta „staklene bašte“. Tehnologija koja se primenjuje u Aminskom postrojenju je HiPACT (High Pressure Acidgas Capture Technology), jedna od najefikasnijih među postojećim metodama u procesu prerade gasa.
Nastavak teksta možete pročitati OVDE.
Izvor: Energija Balkana
Foto: NIS