
Komunikacija ESG praksi – Gde se najviše greši?
Kompanije se suočavaju sa izazovom kako da efikasno komuniciraju svoje ESG inicijative. Iako milenijalci i generacija Z sve više vrednuju održivost, organizacije često ne uspevaju da usklade svoje poruke sa očekivanjima zainteresovanih strana. Promovisanje ESG praksi utiče na odluke potrošača, ali mnoge firme i dalje šalju nejasne ili nedosledne poruke kroz svoje kanale komunikacije.
Paradoks transparentnosti u izveštavanju
Nagli rast ESG izveštavanja nakon Pariskog sporazuma 2015. doveo je do paradoksa – više podataka ne znači nužno veću transparentnost. Kvalitet informacija je ključan za kredibilitet izveštavanja. Međutim, istraživanja pokazuju da mnogi ESG izveštaji imaju tri ključna problema:
- Ne mere tačno učinak
- Ne pokrivaju najvažnije teme
- Izostavljaju ključne informacije o donošenju odluka
Takođe, mnoge kompanije objavljuju izveštaje koji ne odražavaju njihovu realnu održivost, već su osmišljeni da ih prikažu u boljem svetlu. Ova „praznina u transparentnosti“ podriva poverenje zainteresovanih strana.
Strah od priznanja nedostataka
Mnoge kompanije se plaše da budu potpuno iskrene u vezi sa svojim ESG izazovima, verujući da bi to moglo naštetiti njihovoj reputaciji. Zbog toga pribegavaju:
- Davanju obećanja bez realizacije
- Prikazivanju rezultata koji još nisu postignuti
- Isticanju aktivnosti koje nisu povezane s osnovnim poslovanjem
Ove taktike dugoročno nanose štetu, jer potrošači i investitori sve više očekuju dokaze o ESG posvećenosti. S druge strane, prikrivanje realnih postignuća može biti jednako problematično – ćutanje može stvoriti utisak da kompanija nešto krije.
Selektivno izveštavanje i narušavanje kredibiliteta
Postavlja se pitanje koliko zapravo kompanije izveštavaju o negativnim dogadjajima, a koliko je prisutan „selektivan pristup“.
Ovo se ogleda kroz:
- Nejasne objave – neprecizno izveštavanje kako bi se prikrili stvarni rezultati
- Izbegavanje – potpuno izostavljanje negativnih informacija
- Licemerje – različite ESG poruke na različitim platformama
Mnoge kompanije vešto oblikuju narativ tako da istaknu samo pozitivne vesti, stvarajući iskrivljenu sliku. Međutim, kada se takve prakse otkriju, poverenje javnosti se narušava, što dugoročno ugrožava reputaciju.
Nedosledna ESG komunikacija kroz kanale
Kompanije često koriste različite kanale za ESG komunikaciju (finansijski i CSR izveštaji, društvene mreže), ali poruke nisu uvek usklađene.
- Efekat silosa – Odsustvo koordinacije između sektora (marketing, PR, finansije, IT, pravni) dovodi do fragmentisane ESG komunikacije. Istraživanje Harward Business Review pokazuju da silosi uzrokuju neuspeh u 67% poslovnih saradnji.
- Razlika između formalnih izveštaja i društvenih mreža – Kompanije na mrežama komuniciraju teme koje su važne za stejkholdere, dok u formalnim ESG izveštajima naglašavaju ekološke podatke. Ovaj nesklad može izazvati konfuziju i nepoverenje.
Kompanije moraju izbegavati preuveličavanje ESG uspeha i selektivno prikazivanje podataka. Transparentnost ne znači objavljivanje što više informacija, već komunikaciju relevantnih, tačnih i iskrenih podataka. Ispravna ESG komunikacija zahteva usklađenu strategiju i otvorenost, jer je to jedini način da se izgradi poverenje kod zainteresovanih strana.
Ako želite da naučite više o izradi komunikacione strategije za ESG, kako da sami nalazite kreativna i uspešna rešenja u komunikaciji sa zainteresovanim stranama i okruženjem u kom kompanija posluje, prijavite se na seminar „Komunikacija ESG praksi: Kako na pravi način?“ koji će se održati 9. i 10. maja u Beogradu. Organizatori su Represent Academy i London School of Public Relations a predavači na seminaru dolaze direktno iz prakse, što će Vam omogućiti razmenu iskustava, analizu studija slučaja i otvorenu diskusiju o dobro osmišljenoj ESG komunikaciji.
Svi polaznici seminara dobiće međunarodno priznat sertifikat. Više informacija o seminaru, agenda kao i način prijave dostupno je na linku Komunikacija ESG praksi na pravi način.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.
Izvor: BIZLife
Foto: Freepik