Apsolutno najniži kurs je vladao nedugo nakon uvođenja zajedničke valute, početkom maja 2001. kad je evro vredeo samo 83,8 američkih centi.
Ova vest odjeknula je širom sveta, kao pozitivna za Ameriku i njene državljane koji rade u Evropi, kao i za sve one koji zarađuju u dolarima, ali negativna za celokupnu svetsku ekonomiju.
Na primer, ko se u Srbiji zadužio u dolarima, danas doživljava „švajcarski scenario“, smatra ekonomista i profesor FEFA fakulteta u Beogradu Goran Radosavljević.
Paritet između evra i dolara dolazi u trenutku kada je Rusija zatvorila ključni gasovod – Severni tok 1 – kojim se gas prenosi ka Nemačkoj. Gasovod je zatvoren zbog godišnjeg održavanja.
Zašto evro pada?
Sadašnji kurs je pre svega odraz opreznosti svetskog tržišta kapitala kada je reč o stanju u zoni evra: Evropa je mnogo teže pogođena teškoćama u snabdevanju energijom od SAD, piše DW.
Uprkos značajnim poskupljenjima, Evropska centralna banka zaostaje za merama drugih zemalja: referentnu kamatnu stopu podigla je ne samo američka banka Fed, nego na primer i Velika Britanija ili Švajcarska.
Zato vrednost evra opada već nedeljama, ne samo prema u odnosu na američki dolar, već i na kineski juan i druge valute.
Ipak ne dešava ništa dramatično jer u privredi Evrope nema ozbiljnijih teškoća. „Stanje je još dobro, ali je veoma krhko“, smatra Ulrih Lojhtman, stručnjak za devizno tržište banke Komercbank.