Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    kompanije bankrotirale

    Kako povećanje kamate ECB utiče na ratu za stambeni kredit od 50.000 evra?

    Evropska centralna banka podigla je kamate da smanji inflaciju u zoni evra.

    Da bi zasutavili rast cena juče su posle 11 godina, u 19 zemalja evro zone, povećane ključne kamatne stope za 50 baznih poena.

    Profesor Beogradske bankarske akademije i predsednik Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita Hasan Hanić objasnio je za RTS kako će se povećanje od 50 baznih poena odraziti na naše stambene kredite koji su skoro 100 % u evrima.

    On je rekao da će svi korisnici stambenih kredita indeksirnih u evrima sa promenljivom kamatnom stopom osetiti u značajnoj meri posledice odluke ECB da poveća referentnu kamatnu stopu, a zavisi od toga koliki je iznos kredita, kada je indeks korišćen.

    „Grube procene pokazuju da bi korisnik kredita od 50.000 evra, na 25 godina, trebalo da ima veću ratu za 3.000 do 4.000 dinara“, napominje Hanić.

    Hasan Hanić

    Hasan Hanić

    Prema njegovim rečima, promenljiva kamatna stopa znači da je jedna komponenta fiksirana, a druga zavisi od kretanja na međubankarskom evropskom tržištu.

    „Kamatne stope su ugovorene u smislu bruto kamatne stope, jedna komponenta je fiksna, druga varira, to je model koji sve bnake primenjuju. Na ovu drugu nijedna banka ne može da utiče kada je reč o našem bankarskom tržištu“, istakao je Hanić.

    Prva reakcija tržišta kada se povećaju kamate i zaduživanje poskupi

    Hanić objašnjava da kada se poveća referentna kamatna stopa, kao ključna poluga koju primenjuje centralne banke pojedinih zemalja, kao i naša NBS koja je od aprila četiri puta povećavala tu stopu u borbi da se obuzda dalje kretanje cena potrošačkih proizovda – reakcije su po pravilu znak da je inflacija visoka, da može da se očekuje.

    Dodaje da se nepovoljno javlja se efekat anticipacije, očekivanog daljeg povećanja cena, a proizvođači, prodavci, trgovci to koriste da pre nego što se povećaju nabavne cene, cene nekih inputa, povećavaju cene svojih proizvoda, to je u ekonomiji nepovoljno jer deluje lančano na ceo sektor privrede.

    Zaoštravanje monetarne politike i ukidanje podsticaja

    Hanić kaže da je to nevolja, što jedan lek leči jednu bolest, ali postoje neželjene posledice, to će usporiti ekonomski rast, osnovno pitanje je naći balans, kako podesiti visinu stope na koju može da se utiče, tako da se ne utiče na obaranje ekonomnskog rasta, a već se oseća stagnacija.

    Međunarodne finansijske institucije, Svetska banka stlano koriguju projekciju na dole, ukazuje Hanić.

    Evro ojačao, šta je sa javnim dugom

    Dobro je da je evro ojačao i da će javni dug na taj način obračunat biti nešto manji, smatra on.

    Ne zabrinjava pozicija Srbije kada je u pitanju javni dug, da je sada dobro odmerena proporcija i da je udeo u ukupnom javnom dugu relativno mali tako da porast cene dolara u odnosu na evro i na dinar samo utiče u meri u kojoj je udeo javnog duga indeksiranog u dolarima u ukupnom javnom dugu države, napominje profesor.

    Evro

    Evro (Pixabay)

    Hanić kaže da je veoma važno da je kurs stabilan jer to predstavlja faktor na strani našeg ponašanja i ponašanja privrednika i sa stanovišta kalkulacija i obračuna visine troškova.

    Važno je da je kurs stabilan i to je svojevrsna antiinflaciona mera, dodaje on.

    Kada bi kurs varirao, kada bi došlo do toga da evro jača u odnsu na dinar mnogo onda bi stopa inflacije bila veća, ističe dalje Hanić.

     

    Evropska centralna banka posle 11 godina podigla kamate: „Moramo da ohladimo inflaciju“

    Izvor: RTS

    Foto: Pixabay, Printscreen

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE