IT kolegijum: Dejan Cvetković, Razvojni centar Microsoft Srbija

Kakva je budućnost novog poslovnog sveta?

U Muzeju nauke i tehnike u Beogradu, BIZLife je organizovao kolegijum posvećen IT industriji. Predstavnici kompanija koje svojim delima uspešno digitalizuju i unapređuju domaći, regionalni i globalni ekosistem govorili su o tome kako privući i zadržati kvalitetan programerski kadar.

Kompanije učesnice bile su: Microsoft, Mozzart, Yettel, Q agency i EyeSee

U industriji informacionih tehnologija sve se bazira na inovativnosti i budućnosti

Dejan Cvetković Chief Technology Officer u Razvojnom centru Microsofta u Srbiji

  • Zašto je IT industrija doživela ovoliku ekspanziju na domaćem tržištu?

Ja sam dete 80-ih, odnosno tih godina sam išao u srednju školu i na fakultet u Beogradu, i sećam se da je već tada postojala neka pozitivna energija oko kompjutera. Imali smo naše „spektrume” i naše „komodore 64”, napravljen je računar „galaksija”, izlazio je časopis „Galaksija”, kao i „Svet kompjutera”, i svi smo tu imali neke igrice, pa smo nešto kodirali u Basicu. Bilo je jako zanimljivo baviti se programiranjem i naučiti mašinu da nešto uradi za tebe.

Krajem 80-ih godina, kada sam završio fakultet, postojala je firma Energodata – „Vaš tihi sused – Energodata!” – deo Energoprojekta. Kompanija je radila razvoj softvera za sve zemlje bivše Jugoslavije, za Istočnu, za Zapadnu Evropu, Istok, za Afriku i Aziju. Silom prilika, i ja sam tu radio. Nakon nekoliko godina, 1993. godine, emigrirao sam u Kanadu i, zahvaljujući tom nekom iskustvu iz Srbije, odmah dobio posao u Microsoftu, kao softverski inženjer.

Godine 2005, Microsoft pravi svoj razvojni centar u Beogradu, a 18 godina nakon toga, Microsoft ima skoro 700 ljudi u Razvojnom centru i ceo jedan ekosistem drugih firmi koje se bave razvojem, a zatim, u jednom momentu, započinje i međunarodno angažovanje ljudi iz inostranstva.

Srbija je trenutno zemlja koja prima softverske inženjere i sa Istoka i sa Zapada, kao jedina zemlja u Evropi koja to danas radi. Promoviše se ta diversifikacija, kosmopolitski duh softverskih inženjera, koji ovde dolaze maltene iz celog sveta – možda ne iz Sjedinjenih Američkih Država, ali gotovo iz celog sveta.

Za Srbiju važi mišljenje da se ovde rade inovativne stvari u domenu informacionih tehnologija. Dakle, ne radi se samo kupovina i prodaja računara, prodaja i kupovina softvera, nego se baš radi na razvoju i inovacijama.

Dejan Cvetković Chief Technology Officer u Razvojnom centru Microsofta u Srbiji

Dejan Cvetković Chief Technology Officer u Razvojnom centru Microsofta u Srbiji

  • Kako biste ocenili paušalnu tvrdnju da su naši programeri jeftiniji od inostranih stručnjaka, pa zato toliko poslova dobijaju?

Postoji ta paušalna odredba i ona datira iz prošlosti, iz ekonomske situacije u kojoj se ovaj deo sveta nalazi u odnosu na zapadni svet. S obzirom na to šta se danas radi u Srbiji, mi koji se bavimo industrijom informacionih tehnologija prvi smo koji danas kažemo: „Nije stvar u ceni, nego je stvar u kvalitetu”, a baš zbog tog stava imamo mogućnost da dovodimo ljude iz inostranstva. Niko iz inostranstva ne bi došao ovde da radi za manje novca, za manju zaradu nego što bi ostvario na Zapadu.

Dakle, to mišljenje, zaista, danas nije osnovano. Inovativne ideje su te koje su u ovom našem ekosistemu firmi koje se bave softverskim inženjerstvom poznate i na istoku i na zapadu Evrope i, kao takve, privlače ljude da dođu. Nema više kafanskih priča oko cene radne snage u Srbiji, barem kada je softversko inženjerstvo u pitanju.

  • Kako privući kvalitetan IT kadar?

Te stvari posmatramo sa gledišta razvoja softvera. Kvalitetan čovek će doći u firmu i radiće ako ima mogućnost da se razvija i da radi na inovativnim projektima. Ukoliko on ima neko iskustvo, to iskustvo može da iskoristi da proba nove stvari, koje nikad nije probao, da napravi neki rizik, znajući pritom da je mogućnost greške prilično velika, ali da nikad neće biti kažnjen za grešku koju napravi. Ako uspe, slaviće svoj uspeh sa svojim timom. Ako ne uspe i napravi grešku, sešće sa svojim timom, uradiće evaluaciju, vratiće se i uradiće analizu greške. Takođe, biće nagrađen što je preuzeo rizik, naučio iz svojih grešaka i postigao uspeh sledeći ili neki naredni put.

Vrlo je bitno imati okruženje gde se ljudi razmahnu, daju najbolje od sebe i nemaju nikakav strah, jer to je ono što industriju informacionih tehnologija uvek vuče napred. Industrija informacionih tehnologija je takva da ne ceni tradiciju, ne bazira se ništa na prošlosti – sve se bazira na inovativnosti i na budućnosti. Ako stvorimo takvo okruženje, privući ćemo kvalitetan IT kadar.

Dejan Cvetković Microsoft

Dejan Cvetković, Microsoft Srbija

  • Kako zadržati kvalitetan IT kadar?

Neophodan je konstantan rast okruženja u kome zaposleni rade. Svaka firma kreće iz nekog startapa i onda raste, neminovno postaje manje agilna i na neki način taj nedostatak agilnosti uvek treba preduprediti novim mogućnostima, jer svaka firma koja raste otvara sebi nove mogućnosti. Dakle, ta diversifikacija koja se sa rastom i vremenom stvara unutar neke firme ono je što motiviše mlade ljude, ali i kvalitetne kadrove.

Ljudi se neminovno zasite oblasti posla kojim se bave u određenom momentu i traže nešto drugačije, a to drugačije može da se dobije tako što promene okruženje. Međutim, ako firma raste, ona otvara nove mogućnosti, pa to „drugačije” može da bude motivišući faktor za ljude da ostanu u tom okruženju.

Naravno, neophodno je konstantno učenje. Uvek ističem da je učenje na poslu najkvalitetnija stvar, pogotovu u softverskoj industriji. Kad ruke isprljate tehnologijom, kada tu tehnologiju osetite i kada na osnovu onoga što ste kreirali učite, onda ste zadovoljni, onda vidite svoj rast.

Sledeća važna stvar je timski duh. Svaki čovek u softverskoj industriji, bez obzira na to koliko neki projekat bio veliki, u svakom momentu mora da zna koji je njegov doprinos. Koliko god da je on jedan mali točak, on treba da zna i da oseti da cela stvar ne funkcioniše bez tog točkića. To u našoj industriji zovemo „Sense of purpose”. Važno je da svako oseti da postoji smisao onoga što radi i da je taj smisao neka nova vrednost koju će neki korisnik koristiti, zbog čega će njegov život biti bolji i kvalitetniji.

Izvor: BIZLife Magazin

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2025. bizlife.rs | Sva prava zadržana.

MAGAZINE ONLINE