
Da li štedeti u dinarima ili devizama?
Atmosfera istorijski niskih kamatnih stopa na štednju (a i na kredite) ostavlja u magli realan iznos para koliko ko kome treba da plati. Nismo još došli do situacije da plaćamo banci da nam čuva pare niti da banka plati da ih uzmemo, a da li ćemo – ne znamo.
Da je ovo i dalje siguran teren (bez obzira na klizave kamatne stope), pokazuje i činjenica da je veliki broj ljudi poverio svoju štednju bankama u ukupnom iznosu od 750 milijardi dinara (izvor: Bankarski sektor u Srbiji – Izveštaj za III tromesečje 2017. Narodna Banka Srbije). Devizna štednja je dominantna sa 95%, od čega najdominantnija valuta EUR kao i period oročenja do 3 meseca.
Štedeti dinare ili devize? Pored velike razlike u kamatnim stopama, postoji još jedna olakšica za štednju u dinarima. Ako je cilj kratkoročan, a dinar stabilan u odnosu na evro, niska stopa inflacije i uzimajući u obzir da nema oporezivanja prihoda od kapitala od 15% na kamatu na dinarsku štednju, a da su istovremeno kamatne stope na dinare veće od uloga u devizama – onda se štednja u dinarima isplati i to 3 puta više:
Oročenje na 12 meseci | Kamatna stopa na 12 meseci |
Neto iznos kamate u eur
|
20.000 eur u eurima | 1,5% | 255 |
20.000 eur u dinarima | 4% | 800 |
Ako se oročava na duži rok, postoje i povoljne ponude za deviznu štednju koje nisu standardne, primer stepenasta štednja.
Oročenje na 25 meseci | Kamatna stopa na 12 meseci | Neto iznos kamate u eur |
20.000 eur u eurima |
2,2% | 779 |
Pored toga koliko se zaradi važna je i mogućnost raspolaganja novcem i pre isteka perioda oročenja i to pod kojim uslovima (da li ima ili nema penala, kolika se kamatna stopa obračunava u tom slučaju, kada je to moguće), kao i koliki je minimalan iznos uloga na koji se ponuda odnosi.
[preporucene_vesti ids=“290865″]Izvor: Uporedi i uštedi
Foto: Pixabay
mare
samo u btc