Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Da li ste znali da se u Srbiji godišnje upotrebi više od 20 miliona kutija lekova za smirenje?

    Da li je to neophodno?

    Posle perioda od 2014. do 2016. godine kada smo imali veoma visoke indekse potrošnje anksiolitika, od 2017. beležimo stagnaciju, čak i pad potrošnje, kao rezultat kampanje za racionalnu primenu ovih lekova. Međutim, podaci za 2020. godinu pokazuju zabrinjavajući porast potrošnje, posebno diazepama i alprazolama, kaže za BIZLife portal specijalista kliničke farmakologije i supspecijalista za bolesti zavisnosti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu profesor doktor Janko Samardžić.

    • Da li se zna koliko ljudi danas pati od stresa i posledica stresa u Srbiji?

    Stres je neizbežan faktor u svakodnevnom životu i pojedina istraživanja pokazuju da gotovo dve trećine odraslih građana Srbije ima različite tegobe uzrokovane stresom. Slični podaci su objavljeni i u susednim zemljama, posebno u uslovima pandemije. Kao posledice prevelikog izlaganja stresu javljaju se različiti poremećaji, od razdražljivosti, anksioznosti i poremećaja raspoloženja, do brojnih telesnih ispoljavanja od strane različitih sistema organa, „pada“ imuniteta, srčanih smetnji.

    • Šta mislite o podatku da je u Srbiji propisano preko 800 hiljada recepata za anksiolitike?

    To je svakako jedan od indirektnih pokazatelja našeg mentalnog zdravlja tokom ove pandemije. Naime, mi već desetak godina pratimo potrošnju ovih lekova i imali smo veoma visoke indekse potrošnje anksiolitika u periodu od 2014. do 2016. godine. Zatim od 2017. beležimo stagnaciju, čak i pad potrošnje, kao rezultat kampanje za racionalnu primenu ovih lekova. Međutim, podaci za 2020. godinu pokazuju zabrinjavajući porast potrošnje, posebno diazepama i alprazolama. S druge strane, govorimo o izuzetno značajnim lekovima ako se pravilno primenjuju po preporuci lekara. 

    • Da li anksiolitici izazivaju zavisnost?

    Da, ukoliko se neracionalno koriste već posle nekoliko nedelja primene može doći do razvoja tolerancije i zavisnosti.

    • Dinamika gradskog života, problemi na poslovnom planu, uzimaju svoj danak. Šta se dešava u ljudskom mozgu kad nas neko iznervira?

    Prevelika, a posebno dugotrajna izloženost stresu uzrokuje izvesne posledice. Pojednostavljeno rečeno, u mozgu postoji uobičajena ravnoteža između ekscitacije, odnosno razdraženosti nervnog sistema i inhibicije. Kada smo predugo pod stresom, dolazi do poremećaja ove ravnoteže, ekscitacija počinje da dominira i iscrpljuje naš nervni sistem. Kroz različite oblike psihoterapije, kao i farmakološkim pristupom, možemo pomoći nervnom sistemu da ponovo uspostavi balans.

    • Problemi na poslu utiču ne samo na dnevno funkcionisanje, već i na spavanje?

    Stanje stresa na poslu se može definisati kao niz štetnih fizioloških i psiholoških reakcija u kojima zahtevi posla nisu u skladu sa mogućnostima pojedinca. Stoga, nakon izvesnog vremena, mogu se uočiti promene raspoloženja, pad koncentracije,  kao i problemi sa spavanjem.

    • Može li se ljudima pomoći da se lakše  uspavaju i da spavaju bez prekida?

    Pre svega, važno je identifikovati uzrok problema sa spavanjem, koji može biti različit, od loših navika koje nam ubrzani tempo života nameće, stresa i emotivnih poteškoća do biološkog disbalansa, U cilju prevazilaženja problema, preporučuje se pravilna higijena spavanja, u smislu odlaska na spavanje uvek u isto vreme, izbegavanja alkohola, kafe i obilnih obroka u večernjim satima. Kod blažih poremećaja, sama primena suplemenata može dati povoljne rezultate, u smislu smanjenja stresa i bržeg uspavljivanja, dok dugotrajni poremećaji zahtevaju primenu lekova koji imaju hipnotičko dejstvo, uz prethodnu konsultaciju sa lekarom.

    • Koji je Vaš savet za savladavanje stresa?

    Postoji više načina da „umirimo“ nervni sistem, poput lake fizičke aktivnosti u vidu šetnje parkom, vežbi relaksacije i pozitivnog razmišljanja. Primena prirodnih supstanci, GABA-e i serotonina, vitamina i minerala deluje umirujuće na nervni sistem, popravlja raspoloženje i doprinosi uspostavljanju normalnog ritma budnosti i spavanja.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay, Privatna arhiva

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE