Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Da li je i u Srbiji došlo vreme za električna vozila?

    Kako izađete iz aviona, na primer, u Oslu, taksi koji će vas voziti do hotela skoro sigurno će biti hibridno vozilo. Samo je pitanje trenutka kada ćete shvatiti da to što osećate nesvakidašnji mir dok se šetate ulicom jeste posledica tišine i to zato što je veliki broj vozila električno ili hibridno.

    Piše: Aleksandar Anić, stručnjak za električna i hibridna vozila, Delta Motors

    Taj podatak nije nimalo čudan za zemlje zapadne Evrope, jer su subvencije države i benefiti za vožnju električnih vozila, za razliku od Srbije, perfektni.

    Na primer, odlučite li da kupite električno vozilo u Holandiji, država će vam pomoći u vidu subvencije od 4000 evra (u nekim zemljama ovaj iznos ide čak do 7000 evra). Cena registracije je tolika da je ne treba ni pominjati. Besplatno ćete parkirati bilo gde, pa čak i u strogom centru grada. Vozićete žutom trakom bez rizika od kazne (sada se ova pogodnost u nekim zemljama ukida, jer je broj električnih vozila toliko narastao da je benefit izgubio smisao). Imaćete na raspolaganju garaže i parkinge sa nepreglednim nizovima punjača, na kojima je punjenje, naravno, besplatno.

    Ali ostaje pitanje dokle ćete stići ovakvim vozilom.

    Uzeću za primer BMW i3, koji je prvenstveno osmišljen i napravljen kao gradsko vozilo, a ne za duža putovanja. Kao takav, potpuno ispunjava potrebe dnevne gradske vožnje. Deklarisani domet sa potpuno napunjenom baterijom od 120 Ah iznosi 300 km, ali u zavisnosti od uslova vožnje, domet može varirati. To se, uglavnom, vezuje za upotrebu klime ili grejanja.

    Sledeće pitanje je kakve su mogućnosti punjenja.

    Mogućnost br. 1

    Ne kućnoj utičnici pomoću punjača koji se dobija uz vozilo (nije dozvoljena upotreba produžnih kablova). Na ovaj način je punjenje od 0-100% traje oko 16 časova, a za to vreme vaš račun za električnu energiju će se povećati za oko 250 dinara (cifra zavisi od tarife). Ukoliko vas brine da li ćete sa punom baterijom moći da vozite ceo dan mi prestavljamo jednostavnu kalkulaciju: Ako je prosečna brzina gradske vožnje oko 27 km/h onda imate na raspolaganju 10 sati vožnje do potpunog pražnjenja.

    Mogućnost br. 2

    Druga vrsta punjenja je na tzv. AC punjačima, kojih u Beogradu trenutno ima oko 25. U ovom momentu se punjenje na ovim punjačima ne naplaćuje i traje oko 3,5 sati. Raspoređeni su veoma mudro, pa dok kupujete u šoping centru ili ste ostavili vozilo na parkingu dok nešto završavate po gradu, kad se vratite, vozilo će biti „sito”.

    Ovakav punjač možete ugraditi i u svojoj garaži ili kući ukoliko za to postoje mogućnosti (najmanje trofazna struja, 16 ampera po fazi).

    Cena punjača ide od 400 evra do čak 4000 evra, ali treba računati i na trošak dovođenja instalacija i dodatne opreme do mesta punjenja. Za funkciju brzog AC punjenja je često neophodno dodatno platiti prilikom poručivanja vozila.

    Mogućnost br. 3

    Treća vrsta punjenja je isključivo na javnim punjačima (DC punjenje) i vozilo će biti spremno za pokret sa punim „rezervoarom” za 30 minuta. Za ovu mogućnost punjenja prilikom poručivanja vozila potrebno je izdvojiti dodatnih 700 evra. Ovaj tip punjenja će se u budućnosti naplaćivati zbog toga što pruža najveći komfor, a i sistem za punjenje je daleko skuplji nego kod AC punjenja (naizmeničnom strujom).

    A benefiti?

    Benefiti tokom korišćenja ovog vozila jednaki su bez obzira na deo planete u kojem koristite vozilo: servisni interval od dve godine bez obzira na pređenu kilometražu.

    Matematika kaže da u Srbiji svaki kilometar električnog vozila, gledajući troškove goriva, košta u proseku 13 puta MANJE nego pređeni kilometar benzinskim ili dizel vozilom.

    Servis se radi ređe nego na velikoj većini vozila (na dve godine) i košta okvirno 23.000 dinara. Benefit očuvanja prirode nije trenutan, a možda se može definisati i kao lokalni, ali nema vrednost koja se novcem može izraziti.

    Osim toga, vozilo ima sistem tzv. regenerativnog kočenja. Naime, prilikom svakog otpuštanja papučice gasa osetićete određeni otpor i imaćete osećaj intenzivnijeg usporavanja u poređenju sa drugim vozilima. Ovo nije razlog za brigu ‒ vozilo na ovaj način koristi kinetičku energiju da bi dopunjavao bateriju i time omogućavao dodatne kilometre autonomije.

    Nećete moći da se odbranite od znatiželjnih pogleda, zaustavljanja u saobraćaju od strane nepoznatih osoba, odgovaranja na pregršt pitanja. Da li je benefit ili nije ‒ zavisi od vašeg karaktera.

    Izvor: BIZLife magazin

    What's your reaction?

    Komentari

    • Milan

      Benefit očuvanja prirode jednostavno ne postoji. Najveći auto klub na svetu, nemački ADAC, istraživanjem je utvrdio da ukoliko se za punjenje električnog automobila koristi električna energija dobijena iz termokapaciteta, onda je zagađenost okoline veća nego da se koriste fosilna goriva za pogon vozila. Kako se u Srbiji 2/3 energije dobija iz termokapaciteta na lignit ovaj krunski ekološki argument jednostavno ne stoji. Naprotiv. Čudno je samo da i resorni ministar za zaštitu životne sredine promoviše električne automobile kao rešenje. Mogao bi barem da za početak promoviše poštovanje propisa o kontroli izduvnih gasova kod tehničkih pregleda vozila. To će mnogo brže da donese pozitivne efekte, nego kupovina električnih vozila.

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE