Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Čarobni svet mirisa i parfema

    Piše: Nada Veljković

    Da možete da budete parfem, koji biste bili? Da je vaš omiljeni miris pesma, koja bi bila?

    Nije lako odgovoriti, zar ne? Ali, postoje ljudi poput Igora, kojima ne predstavlja problem da puste svoje čulne utiske da se prepliću i „igraju“.

    Još pre nekoliko meseci za oko mi je zapao „Scentertainer“, blog u kome se o parfemima piše sa mnogo ljubavi. Ovaj sajt predstavlja pravo osveženje jer otkriva jedan sasvim novi svet u kome se parfemi ne osećaju samo čulom mirisa, niti se o njima piše u vidu pukih recenzija.

    Igor Jeremić, koji je osnovao blog pre dve godine, parfeme može i da „vidi“, „čuje“, uporedi ih sa knjigom ili filmom, tačno opiše sve njihove mirisne slojevitosti, i kakva osećanja i uspomene bude u njemu.

    Bilo je neizbežno da se s njim nađemo i da nam odškrine vrata svog „parfemskog“ sveta. Igor je završio psihologiju, a poznavanje ove nauke pomaže mu da shvati kako percepiramo mirise i kako reagujemo na njih. Bavi se i aromakologijom, čime zaokružuje jednu „mirisnu“ celinu.

    Dok pričamo, prostor je sve vreme ispunjen mirisom njegovog parfema Santal Royal od Gerlena (Guerlain). Kaže da naginje ka težim i punijim mirisima, pomalo orijentalnim (više o njima u antrfileu), sa „gurmanskim“ notama. I odlično mu stoji. Igor je oličenje nekoga ko zna da „izabere“ i „nosi“ parfem. Iskreno, ništa manje nismo ni očekivali.

    Priču započinjemo njegovim citatom koji spaja psihologiju i parfeme:

    „Kao i kod ljudi, kod parfema prvi utisak često vara i napravljen je (poput takozvane Jungove persone u psihologiji) da bude sladak, pitak i prijatan, a prikrije eventualne nedostatke i mane.“

    Psihologija i parfemi…

    „Oduvek sam mirise osećao na drugačiji način. Kod mene postoji neka vrsta sinestezije, odnosno mešanja čulnih utisaka. Zato mirise mogu da osetim taktilno – na koži, u telu, zamislim ih…  i tako dobijam celovitu sliku o nekom mirisu, parfemu. Za mene parfem nije samo pitanje ukusa, nije ni stvar dopadanja ili nedopadanja. To je jedna sveobuhvatna nauka.

    Pročitao sam svu moguću literaturu o parfemima, koja je uglavnom na engleskom jeziku. Pratim i strane sajtove i blogere. Kada me neki parfem posebno insipiriše (kao što je bio slučaj sa parfemom starim 100 godina – Acqua di Parma Colonia), onda imam tendenciju da o tome napravim neku vrstu mini eseja, koji uključuje i filozofske i psihološke aspekte. Primećujem da se čitaocima ovakva vrsta pisanja dopada jer time dobijaju mnogo više od recenzije.“

    Moć mirisa

    „U našem društvu, akcenat je na vizuelnoj i auditivnoj kulturi, dok se čulom mirisa retko ko bavi. Viktorija Frolova, najpoznatija parfemska kritičarka i blogerka, rekla je da je čulo mirisa degradirano i nepravedno zanemareno, a da, u suštini, u velikoj meri obogaćuje naš svet.

    Mirisi imaju ogromnu moć nad našim emocijama, sećanjima, mislima… Ništa ne može da izgradi toliko snažan osećaj samopouzdanja koliko činjenica da dobro mirišete. Kompliment „Lepo mirišeš“ jedan je od najlepših koje možete da dobijete. Značajniji je od pohvale da dobro izgledate, jer se izgled često površno percipira. Kada se nekom dopada kako mirišemo, kao da nas prihvata na nekom „molekularnom“ nivou, potpuno i sasvim. Kao da smo celi dobri.

    Ne postoji bez razloga izreka u našem narodu „Ne mirisati se sa nekim“, odnosno kada ne podnosite nečiju ličnost, njegovu suštinu.

    Miris kao vremeplov…

    „Parfem ima tu sposobnost da transcendira godine, decenije… Tako su plemena u Severnoj Americi udisala zapaljenu žalfiju, kako bi „fiksirali“ sećanje. Kasnije bi ponovo udisali taj miris kako bi se lakše prisećali. Neuralni putevi koji vode do dela koji „okida“, odnosno oživljava sećanja  brži su nego kod ostalih čula. Sve se dešava u sekundi, pa tako kada pomirišete nešto, odmah vas vrati na, na primer, letovanje. I to nije pitanje prisećanja na određene događaje, mi zaista imamo utisak da smo tamo.“

    Ko može da bude „Nos“…

    „Postoje obučeni „Nosevi“, odnosno stručnjaci koji prave parfeme. Zanimljivo je da se ceo proces pravljenja parfema dešava u glavi. To je kognitivni proces, a nos služi kao provera. Poređenja radi, i dobar muzičar ima note u glavi, komponuje u svojim mislima, pravi harmoniju. Onda odsvira i proveri.

    Većina ljudi misli da dar da dobro osećaš i sklapaš mirise „imaš ili nemaš“. U suštini, na tome se radi. Potrebno je da se, kada osetimo miris, udubimo u njega, razmišljamo o njemu. Možda ćete se iznenaditi, ali i miris nezapaljenog duvana jeste kompleksan – ima zemljane, travkaste i slatkaste subtonove. Dakle, svaki prirodan miris zahteva našu pažnju, a to je posebno izraženo kod parfema koji imaju neki inherentni smisao i harmoniju.“

    Svojim tekstovima i recenzijama nastojim da…

    „Edukujem i „zaštitim“ ljude jer znam kako funkcionišu marketinške kuće. Još od 1988. godine, kada je Kartije počeo da proizvodi bočice sa zlatnim čepovima, ulaže se mnogo više u marketing nego u sirovine za pravljenje parfema. Zahtevi tržišta su takvi da se računa novčani obrt na nivou godine. Uspeh mora da bude vidljiv odmah, dok se ranije čekalo 3 do 5 godina da parfem „zaživi“. Postoji i hiperprodukcija parfema. Ranije su „nosevi“ pripremali parfem tri godine, a sada za to imaju maltene dve nedelje. I zato često na tržište „izlaze“ prosečni parfemi koje prati agresivna marketinška kampanja.

    Brend menadžeri u Srbiji nisu navikli da postoji „kritičar“ parfema, neko ko će da napiše objektivne mane određenog proizvoda. Ali, osećam da je to moja dužnost, kako prema čitaocima tako i prema tim brendovima.“

    _____________________________________________________________

    Miris koji podmlađuje

    „Psiholog Alan Hirš je osamdesetih godina prošlog veka objavio rezultate jednog istraživanja u kome muškarci percepiraju žene koje nose parfeme koji u sebi imaju mirisnu notu – grejpfrut, kao 5 do 10 godina mlađe. Može se reći da anti-ageing program nikad nije bilo lakši – samo nanesete ovakav parfem i ostavljate utisak mlađe osobe.“

    SVETI GRAL PARFEMSKE INDUSTRIJE

    Istočnjački parfemi polako prodiru na zapad i sve češće se koriste i kod nas. Imaju u sebi jednu mirisnu supstancu karakterističnu za istok – oud, ili agarwood (drvo agar). Oud je smola koju drvo Aquilaria Agallocha ispušta kada ga napadnu gljivice, koje oštećuju koru drveta. Preradom te smole dobija se mirisno ulje oud, jedno od najskupljih na svetu.

    Izvor: BIZLife magazin

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE