Carlsbergov recept za održivu budućnost
Carlsberg Srbija aktivno doprinosi globalnim ciljevima održivog razvoja kroz program „Zajedno ka nuli i više”. Njihove inicijative, poput CO2 stanice i kotlarnice na biomasu, ističu se kao primeri održive proizvodnje. Carlsberg Srbija prilagođava komunikaciju digitalnim kanalima kako bi ostala relevantna, fokusirajući se na lokalnu zajednicu i evropske trendove, naglašava u razgovoru za BIZLife Jovana Vještica, Corporate Affairs Manager u toj kompaniji.
- Koji su ključni ciljevi ESG strategije Carlsberga u Srbiji i da li se razlikuju u odnosu na globalne ciljeve kompanije?
Grupacija Carlsberg na globalnom nivou ima jedinstveni program u oblasti održivog razvoja, pod nazivom ZAJEDNO KA NULI I VIŠE. Program je lansiran 2016, a dopunjen 2022. godine i obuhvata šest oblasti koje su ključne za naš posao i društvo u oblastima životne sredine, društvene odgovornosti i savesnog korporativnog upravljanja. Oblasti su definisane kroz sledeće ambicije: NULA ugljeničnog otiska, NULA poljoprivrednog otiska, NULA ambalažnog otpada, NULA rasipanja vode, NULA neodgovorne konzumacije i kultura NULA povreda na radu. Svaka od ambicija ima pojedinačne i merljive ciljeve do 2023, odnosno 2040. godine.
Kao deo Carlsberg grupacije, u okviru naših lokalnih tržišta, gde spada i kompanija Carlsberg Srbija i naša pivara u Čelarevu, aktivno radimo na ostvarenju postavljenih ciljeva. Iako su pojedini ciljevi vezani za specifične segmente poslovanja, ZAJEDNO KA NULI je program koji zahteva svakodnevno angažovanje cele organizacije, sa timom menadžmenta na čelu.
- Na koji način Carlsberg radi na smanjenju uticaja proizvodnje na životnu sredinu, posebno kroz smanjenje potrošnje vode i energije?
Smanjenje uticaja na životnu sredinu sagledavamo kroz zbir različitih inicijativa na kojima kontinuirano radimo, trudeći se da imamo jedan konstantan i održiv napredak ka postizanju cilja NULA UGLJENIČNOG OTISKA. Primer koji najčešće navodimo, a koji je ujedno i najveća investicija u ovoj oblasti – jeste naša CO2 stanica u okviru fabrike u Čelarevu, koja prikuplja sirovi ugljen-dioksid nastao fermentacijom, prerađuje ga i ponovo koristi u procesu punjenja piva, osiguravajući čistoću od čak 99,995 odsto. Ova stanica je free water system, bez potrošnje vode i toplotne energije, s optimizovanom potrošnjom električne energije. Dodatno, u okviru fabrike imamo instaliranu i kotlarnicu na biomasu koja koristi drvnu sečku iz otpadnih paleta, smanjujući emisiju stakleničkih gasova i povećavajući udeo obnovljivih izvora energije u proizvodnji na 35 odsto.
Kada je reč o smanjenju potrošnje vode, sve otpadne vode u fabrici tretiraju se na postrojenju za preradu otpadnih voda, iz čega dobijamo biogas, koji delom zamenjuje prirodni gas koji se koristi za proizvodnju toplotne energije.
Ovo su samo neki od primera iz naše pivare, ali kao što sam ranije istakla, smanjenje uticaja na životnu sredinu jeste jedan kontinuirani proces koji zahteva sagledavanje procesa celokupne organizacije i pronalaženje održivih rešenja.
- Koliko je važna uloga Carlsberga u lokalnoj zajednici i kako prezentujete te vrednosti potrošačima?
Carlsberg je preko 20 godina prisutan na tržištu Srbije i od samog dolaska ima istu strategiju u odnosu sa lokalnom zajednicom, a to je da njen prosperitet za nas znači povoljnije poslovno okruženje. Stoga, smatramo da je od izuzetne važnosti konstantan dijalog sa predstavnicima zajednice kako bismo razumeli koji su to izazovi sa kojima se ljudi na lokalu susreću i na koji način mi možemo doprineti kvalitetu života naših sugrađana. Konkretno, lokalnu zajednicu u Čelarevu podržavamo godinama u oblasti obrazovanja, sporta, kulture, jer smo prepoznali potrebu da se mladi ljudi zadrže u manjim mestima kroz pružanje raznovrsnog sadržaja.
Sa druge strane, upravo ovih dana realizujemo jednu značajnu donaciju koja je povezana sa jakim vremenskim nepogodama koje su pogodile opštinu Bačka Palanka, posebno Čelarevo, prošle godine. Naime, tokom nepogoda stradao je najveći deo zelenih površina u Čelarevu, tako da će kompanija Carlsberg donirati nove sadnice kako bi se obnovilo zelenilo, uz učešće i naših kolega u sadnji (što uvek naiđe na odličan odziv u organizaciji).
- Možete li nam reći nešto više o pivskoj industriji u Srbiji i nekim trendovima proteklih godina?
Kada je u pitanju pivska industrija u Srbiji, gledajući poslednjih nekoliko godina i izuzimajući period korone, možemo reći da je potrošnja piva na domaćem tržištu stabilna. Prosečna potrošnja od 65,2 l po glavi stanovnika u 2023. godini slična je prosečnim vrednostima u zemljama Evropske unije.
Kada su u pitanju trendovi prethodnih godina, ono što je interesantno je da mlađe generacije potrošača mnogo više obraćaju pažnju na to da li je brend posvećen održivosti – od proizvodnje, pakovanja, distribucije, pa do toga da li svoju komunikaciju vrši na odgovoran način prema društvu.
Carlsberg kao kompanija brigu o društvu i životnom okruženju ima utkane u svoju kulturu od samog nastanka, tako se trudimo da na najbolji mogući način odgovorimo novim trendovima.
Grupacija Carlsberg na globalnom nivou ima jedinstveni program u oblasti održivog razvoja – „Zajedno ka nuli i više”
- Koje su aktivnosti Carlsberga kako bi održao konkurentnost na tržištu? Šta možemo očekivati u bliskoj budućnosti?
Kompanija Carlsberg nastoji da isprati pomenute trendove na više načina. Jedan od njih je, svakako, širenje portfolija i konstantno uvođenje noviteta – što kod postojećih brendova, što lansiranjem novih vrsta pića.
I na srpskom tržištu od samog dolaska važimo za kompaniju koja donosi nove trendove, pa ću samo podsetiti na to da smo, pre nešto više od decenije, na domaće tržište uveli do tada nepoznatu kategoriju pića – sajder, kroz, sada već mogu reći, iconc brend u ovom segmentu – Somersby. Kada je u pitanju pivska kategorija, jedan od poslednjih noviteta bio je 1664 Blanc, pivo vrlo karakterističnog ukusa koje privlači nove konzumente, upravo netipične potrošače piva. Kategorija bezalkoholnih osvežavajućih napitaka raste u mnogim evropskim zemljama, pa i mi već nekoliko godina nudimo bezalkoholne varijante sajdera i radlera, koji, takođe, proširuju bazu naših potrošača.
Važno je da pratimo evropske trendove, ali da svakodnevno osluškujemo i naše potrošače, tako da verujem da ćemo aktivnostima u budućem periodu potvrditi epitet inovatora u pivskoj industriji.
- Koji su najveći izazovi u adaptaciji komunikacija Carlsberga na digitalne kanale u eri brze digitalizacije?
Kada je reč o digitalnoj komunikaciji, mislim da su izazovi svih brendova prilično slični. Pažnja čitalaca koji prate društvene mreže i generalno digitalne medije, usled ogromne količine informacija koja se plasira i menja u kratkom periodu, na vrlo je niskom nivou. Zato brend mora da kreira, najpre, dovoljno interesantan sadržaj da skrene pažnju na sebe, da taj sadržaj bude koncizan, a da, opet, prenese svoju poruku na jasan i razumljiv način. Kada govorimo o pitanju komunikacije naših brendova, trudimo se da vrlo jasno definišemo svoju ciljnu grupu, da razumemo njena interesovanja i da svojom komunikacijom budemo relevantni. Šta to znači? Vrednosti brenda uvek ostaju iste, ali se komunikacija prilagođava na način da bude razumljiva novim generacijama potrošača. Veoma je važno da budemo tamo gde su naši potrošači, kao i da govorimo o temama koje su njima od značaja.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.
Izvor: BIZLife
Foto: Miloš Nadaždin