Britanska obaveštajna služba božićnom zagonetkom regrutuje kriptografe
Britanska obaveštajna agencija GCHQ, specijalizovana za sajber i elektronsku inteligenciju, objavila je svoj tradicionalni Božićni izazov – specijalnu čestitku sa zagonetkama koje su pravi test za mlade talente u rešavanju šifara i traženju skrivenih tragova.
Ove godine, kako prenosi Ancija AP, izazov je namenjen mladima od 11 do 18 godina, a cilj je da rade u timovima koristeći lateralno razmišljanje, kreativnost i upornost kako bi rešili sedam složenih zadataka koje su osmislili stručnjaci za zagonetke iz same agencije.
Božićna čestitka, koju šef GCHQ-a šalje kolegama iz sektora nacionalne bezbednosti širom sveta, postala je tradicija još od 2015. godine. Pored toga što je dostupna za preuzimanje na zvaničnoj veb stranici agencije, popularna je i među nastavnicima – više od trećine britanskih srednjih škola koristi je kao edukativni alat.
Iza ove praznične zabave krije se i ozbiljan cilj. Direktorka GCHQ-a, En Kist-Batler, nada se da će izazov inspirisati mlade da se zainteresuju za STEM oblasti – nauku, tehnologiju, inženjering i matematiku – i da razmisle o karijeri u sajberbezbednosti i obaveštajnim službama.
Takođe, izazov ima za cilj da razbije mitove o obaveštajnom radu koje su stvorili popularni filmovi o špijunima, poput Džejmsa Bonda. „Glavni kreator zagonetki“ u GCHQ-u, poznat samo kao Kolin zbog prirode svog posla, naglašava da rešavanje ovih zadataka zahteva timski rad, a ne genijalnog pojedinca.
„Nemojte me pogrešno shvatiti – imamo genijalce u odeljenju,“ kaže Kolin. „Ali ključ je u velikom broju ljudi sa različitim veštinama koji zajedno dolaze do rešenja. Potrebne su nam analitičke i kreativne sposobnosti, ali i upornost.“
Ovogodišnja čestitka sadrži kartu Velike Britanije povezanu sa lokacijama gde se nalaze baze GCHQ-a, uključujući njihovo visoko-tehnološko sedište u Čeltenamu, poznato kao „krofna“ zbog svog oblika.
Ljubav prema rešavanju zagonetki duboko je ukorenjena u britanskoj kulturi, a veza između šifrovanja i obaveštajnog rada posebno je proslavljena kroz priče o Bletčli Parku. Tokom Drugog svetskog rata, na ovom mestu su matematičari, kriptolozi i eksperti za ukrštene reči uspešno razbijali nacističke šifre, čime su, prema istoričarima, skratili rat za čak dve godine.
Kolin dodaje da sve više novih zaposlenih u GCHQ-u kaže da su za agenciju prvi put čuli upravo kroz ovakve zagonetke.
Iako je tehnologija značajno napredovala od vremena Bletčli Parka, pravljenje i rešavanje zagonetki i dalje zahteva ljudsku kreativnost. „Veštačka inteligencija nije naročito dobra ni u pravljenju ni u rešavanju ovakvih zagonetki,“ kaže Kolin. „Na sreću, ljudi i dalje stvaraju zanimljive zagonetke na način na koji AI ne može.“
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.
Izvor: BIZLife/B.D.
Foto: Freepik/GCHQ via AP/Beta