
Da li AI „uspavljuje“ naš mozak? Stručnjaci upozoravaju na skrivene posledice!
GPS nas je odvikao od pamćenja ruta, Google od memorisanja informacija, a sada stručnjaci upozoravaju da bi veštačka inteligencija mogla da utiče na mnogo ozbiljnije stvari – kreativnost, koncentraciju i sposobnost kritičkog razmišljanja.
Alati poput ChatGPT danas su postali deo svakodnevice. Koristimo ih za pisanje mejlova, domaće zadatke, organizaciju obaveza, pa čak i za donošenje odluka. Međutim, naučnici sve češće postavljaju pitanje: šta se dešava sa našim mozgom kada AI počne da razmišlja umesto nas?
AI olakšava život, ali možda „uljuljkava“ mozak
Prema novijim istraživanjima, ljudi koji se previše oslanjaju na alate veštačke inteligencije mogu vremenom imati slabiju pažnju, lošije pamćenje i smanjenu kreativnost.
Profesor neuronauke Adam Grin sa Univerziteta Džordžtaun za BBC objašnjava da mozak funkcioniše po principu „koristi ili izgubi“.
„Ako više ne obavljamo određene misaone procese sami, naša sposobnost za takvo razmišljanje vremenom slabi“, upozorava Grin.
Drugim rečima, ukoliko veštačka inteligencija stalno piše umesto nas, rešava probleme i donosi zaključke, postoji rizik da mozak postane manje aktivan i „pasivniji“.
Već viđeno: GPS i Google promenili način razmišljanja
Stručnjaci podsećaju da tehnologija već godinama menja naše navike i način razmišljanja.
Kada smo počeli masovno da koristimo GPS navigaciju, mnogi su izgubili naviku da sami razvijaju osećaj za snalaženje u prostoru. Slično se dogodilo i sa internet pretragom – informacije koje lako pronalazimo na Google-u ređe pamtimo.
Veštačka inteligencija bi sada mogla da ode korak dalje, jer više ne prepuštamo tehnologiji samo informacije, već i sam proces razmišljanja.
Problem nastaje kada AI počnemo da verujemo bez provere
Jedno istraživanje pokazalo je da intenzivni korisnici AI alata lošije prolaze na testovima kritičkog mišljenja, upravo zato što se navikavaju da zaključivanje prepuštaju chatbotovima.
Naučnici upozoravaju i na fenomen koji nazivaju „kognitivna predaja“ – situaciju u kojoj ljudi više veruju odgovoru AI-ja nego sopstvenoj proceni, čak i kada je odgovor netačan.
Poseban rizik postoji kod tema u kojima korisnici nemaju dovoljno znanja da procene kvalitet odgovora.

Foto: Magnific/sebdeck
Kako koristiti AI, a ne „ugasiti“ kritičko razmišljanje?
Stručnjaci ne smatraju da veštačku inteligenciju treba izbaciti iz upotrebe, već da je ključ u načinu korišćenja.
Jedan od saveta jeste da pre nego što se obratimo AI-ju, pokušamo sami da formiramo stav ili rešenje.
Na taj način, veštačka inteligencija postaje alat za proveru i unapređenje ideja, a ne zamena za razmišljanje.
Kreativnost ne trpi prečice
Istraživanja pokazuju da ljudi koji koriste AI za kreativne zadatke često dolaze do manje originalnih rešenja.
Profesor Grin objašnjava da se kreativnost razvija kroz proces pokušaja, grešaka i povezivanja iskustava.
Zato savetuje da se ideje najpre zapišu samostalno, čak i kada deluju nesavršeno ili nedovršeno.
„Mozak mora da prođe kroz taj proces da bi ostao kreativan“, ističe on.
Ponekad je važno izabrati sporiji put
Stručnjaci savetuju da ne tražimo uvek najbrža rešenja:
- pročitajte tekst umesto da tražite AI sažetak
- pokušajte sami da rešite problem pre nego što pitate chatbot
- ostavite sebi prostor za razmišljanje i dosadu
Upravo taj mentalni napor pomaže da mozak ostane aktivan i „u formi“.

Foto: Magnific/zaie
Ljudi i dalje imaju prednost koju AI nema
Iako veštačka inteligencija može da generiše tekstove, ideje i odgovore u sekundi, stručnjaci smatraju da ljudski mozak i dalje ima ključnu prednost – sposobnost stvaranja potpuno novih, ličnih i originalnih ideja.
„Raznolikost i originalnost ljudskog mišljenja biće najvrednija stvar u godinama koje dolaze“, smatra Adam Grin.
Tehnologija će nastaviti da se razvija, ali potreba ljudi da sami razmišljaju, stvaraju i dolaze do zaključaka i dalje ostaje ono što nas razlikuje od mašina.
Izvor: BIZLife/BBC
Foto: Magnific/sebdeck/zaie/mohammadhridoy_11






