
Šta se zapravo krije iza rasta cena zlata?
Dok se svetski finansijski lideri ove nedelje okupljaju u Vašingtonu na godišnjim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke, jedna tema dominira svim razgovorima, eksplozivni rast cene zlata, piše MarketWatch.
Rasprave koje će da „ohlade“ zlato?
Ekonomista Robin Brooks iz Brookings Institutiona smatra da bi upravo žustre rasprave o zlatu mogle postaviti njegovu gornju granicu. Podseća ga to, kaže, na 2023. godinu, kada su učesnici istih sastanaka govorili o prinosima na desetogodišnje američke obveznice, koje su tada skočile na 5%, najviši nivo od 2007. godine.
„Tada su mnogi bili skeptični prema daljem rastu, i bili su u pravu – prinos je do kraja godine pao i od tada se nije ni približio toj vrednosti,“ podseća Brooks.
Rekordne cene i strah od finansijskog mehura
U četvrtak je zlato dostiglo novi rekord – preko 4.300 dolara po unci. Takav rast izazvao je podeljena mišljenja: jedni smatraju da je zlato i dalje sigurno utočište, dok drugi upozoravaju da bi moglo biti znak pregrejanog tržišta.
Makroekonomisti upozoravaju da bi, ako je u pitanju mehur, njegovo pucanje moglo ozbiljno uzdrmati globalnu ekonomiju. Američka potrošnja i dalje je snažna zahvaljujući domaćinstvima s višim prihodima, ali ako bi zlato, bitkoin i akcije istovremeno počeli da gube vrednost, taj talas optimizma mogao bi se naglo zaustaviti.
Za centralne bankare, rast zlata nije samo ekonomski, već i politički signal. „Kad god izgubite poverenje u vlade – okrećete se zlatu“, rekao je Axel Weber, bivši guverner nemačke centralne banke.

Foto: Unsplash
Slično razmišlja i bivši predsednik američkog Feda iz Sent Luisa, James Bullard, koji ocenjuje da je rast zlata „pomalo zabrinjavajući sa stanovišta inflacije“, jer pokazuje da investitori ne veruju da Federalne rezerve mogu držati inflaciju pod kontrolom, prenosi Index.
Tobias Adrian, direktor MMF-ovog odeljenja za praćenje tržišta, dodaje da je rast cena zlata jasan znak globalne neizvesnosti:
„Politička neizvesnost i dalje je na višem nivou od istorijskog proseka“, kaže on, dodajući da centralne banke kupuju zlato, ali da glavni pokretač cene dolazi od privatnih investitora.
„Ima više kupaca nego prodavaca“
Američki ministar finansija Scott Bessent dao je možda najjednostavnije objašnjenje: „Zlato raste zato što ima više kupaca nego prodavaca.“
On odbacuje tvrdnje da se radi o begu od dolara kao svetske rezervne valute.
„Ne znam zašto svi misle da se odustaje od dolara“, rekao je Bessent, podsećajući da je dolar oslabio jer su prinosi na desetogodišnje američke obveznice ove godine pali.
Zlato, koje je vekovima važilo za najsigurniji oblik bogatstva, danas je ponovo u centru pažnje, ne kao simbol stabilnosti, već kao barometar globalne nesigurnosti. Da li će njegova cena nastaviti da raste ili je svet pred novim finansijskim „pucanjem mehura“, to će, čini se, zavisiti više od poverenja nego od samih tržišta.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER
Izvor: BIZLife
Foto: Unsplash