
Naučnici objasnili kako vas odlazak na godišnji odmor čini boljim radnikom na poslu
Svi znamo da su odmori važni, ali da li ste znali da mogu biti još korisniji nego što smo do sada mislili? Nova studija objavljena u časopisu Journal of Applied Psychology otkriva da odmor ne podiže samo trenutno naše raspoloženje – već ima i dugotrajne koristi za naše blagostanje.
Od povećane produktivnosti do bolje koncentracije, istraživanje pokazuje pravu moć isključivanja iz poslovnog okruženja. Možete li da se setite nekoga ko se poslednjih meseci nije žalio na stres, umor, iscrpljenost, anksioznost ili preopterećenost poslom? Ako ne, niste jedini.
Nažalost, ovaj problem je široko rasprostranjen i dodatno pogoršan našom sklonošću da ga normalizujemo, kriveći savremeni način života, stalno korišćenje tehnologije i uverenje da, ako to svi doživljavaju, i mi moramo da istrpimo.
Korporativne strategije
Neke kompanije su čak počele da koriste izraz „dinamično radno okruženje“ kako bi opisale svoj stil rada, zapravo maskirajući prevelike zahteve kao prilike za učenje, dok pritom zanemaruju dobrobit zaposlenih.
Uticaj na mentalno zdravlje
Godišnje istraživanje Američkog psihijatrijskog udruženja o mentalnom zdravlju za 2024. godinu otkrilo je porast nivoa anksioznosti među američkim odraslima: 43% je prijavilo da oseća više anksioznosti nego prethodne godine, u poređenju sa 37% u 2023. i 32% u 2022.
Epidemija stresa
Kada su upitani o faktorima životnog stila koji utiču na mentalno zdravlje, odrasli su najčešće navodili stres (53%) i probleme sa snom (40%) kao najuticajnije.
Fizičko zdravlje
Pored toga, brojna istraživanja ističu negativan uticaj brzog načina života, dugotrajnog sedenja, produženog vremena ispred ekrana i naglašavaju značaj odmora kako bi se telo i mozak oporavili.
Preopterećenost poslom
Uprkos dobro dokumentovanim koristima odmora, Amerikanci dosledno spadaju među nacije koje najmanje koriste odmore. Prema Expedia izveštaju Vacation Deprivation Report 2024, radnici u SAD-u u proseku koriste svega 11 dana godišnjeg odmora.
Kulturna perspektiva
„Francuzi posmatraju odmor kao osnovno pravo, dok ga Amerikanci često doživljavaju kao zadovoljstvo praćeno grižom savesti“, istakla je Kristi Hadson, direktorka odnosa s javnošću Expedia za SAD. „Čak ni mesec dana odmora ne bi izgledao dovoljno prosečnom francuskom radniku.“
Naučno potvrđeno
Nova studija objavljena u časopisu Journal of Applied Psychology dodatno potvrđuje vrednost odmora, otkrivajući da njegovi pozitivni efekti traju duže nego što su naučnici ranije mislili.
Kako uživati na odmoru
Istraživanje je otišlo i korak dalje, analizirajući koje aktivnosti i navike tokom odmora najviše doprinose potpunom mentalnom i fizičkom oporavku, nudeći korisne uvide kako da se maksimalno iskoristi slobodno vreme.
Metodologija
Da bi istražili uticaj odmora na dobrobit zaposlenih, naučnici su sproveli sveobuhvatnu meta-analizu 32 studije iz devet zemalja.
Analiza je obuhvatila 256 efekata, što predstavlja robusnu bazu podataka za proučavanje promena u nivou blagostanja zaposlenih tokom i nakon odmora. Ovi podaci mere jačinu veze između dve varijable (u ovom slučaju između odmora i promena u blagostanju), pomažući da se utvrdi ne samo da li efekat postoji, već i koliko je snažan.
Ključni faktori
Kao posredni faktori, autori naglašavaju da dužina odmora, nacionalna kultura i broj zakonski garantovanih slobodnih dana značajno utiču na povezanost između odmora i blagostanja.
- Dužina odmora – Što je odmor duži, to su i koristi za zaposlenog nakon povratka veće.
- Destinacija – Još uvek nije potpuno jasno kakav uticaj ima sama lokacija (putovanje van mesta stanovanja, ostanak kod kuće ili kombinacija).
- Aktivnosti na odmoru – Meta-analiza osam studija (69 efekata) istražila je povezanost između specifičnih aktivnosti, iskustava oporavka i dobrobiti zaposlenih tokom i nakon odmora.
Otpor prema odmoru
Naučnici su primetili da se mnogi zaposleni i dalje ne osećaju prijatno kada uzimaju slobodne dane.
„Zahtevi posla i stres rastu, ali ljudi osećaju da ne mogu da uzmu odmor“, rekao je Rajan Grant, glavni autor studije i doktorand psihologije na Franklin koledžu umetnosti i nauka Univerziteta u Džordžiji.
Grant objašnjava da je to uglavnom zato što ljudi strahuju da će uzimanjem odmora delovati nepredano ili izgubiti priliku za napredovanje.
Kvalitet ispred kvantiteta
„Mislimo da je rad više uvek bolji, ali zapravo bolje rezultate postižemo kada brinemo o sebi“, dodaje Grant, naglašavajući da je balansiranje intenzivnog rada sa odmorom i oporavkom ključno.
Svesni odmor
Studija je pokazala da nije presudno samo da li uzimate odmor, već i kako ga provodite.
Odlazak od posla
Oni koji su se zaista isključili iz posla tokom odmora imali su najveće poboljšanje u opštem blagostanju.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER
Izvor: BIZlife/MSN
Foto: Unsplash/Getty Images