Hrvatska pred penzionim kolapsom
Izrazito nepovoljno demografsko kretanje s opadajućim natalitetom i smanjenje broja radno aktivnih stanovnika u Hrvatskoj, povećava izdvajanja za penzije i otvara dugoročan problem u budućnosti.
Kako se navodi u kvartalnoj analizi RBA, poslednji podaci DZS pokazuju da je Hrvatska u periodu krize, od 2009. do 2013. zabeležen negativan migracijski saldo sa rekordnim brojem iseljenika u inostranstvo. Takođe, popis stanovništva iz 2011. pokazuje da Hrvatska kontinuirano stari, a istovremeno se očekuje povećanje životnog veka.
Nakon ulaska u EU očekujemo dodatna pogoršanja u trendovima migracijskog salda, s fenomenom "odliva mozgova", čime će se pojačati odliv uglavnom mlađeg, radno sposobnog stanovništva, navode analitičari RBA.
Osim demografskih problema, na neodrživost finansijskih kretanja u penzionom sistemu utiču i ekonomski problemi, a ključni je nizak procenat radno aktivnog stanovništva.
Kako se navodi u analizi, samo 12,8 odsto penzionera imalo je radni staž od 40 i više godina, dok je čak 20 odsto invalidskih penzija.
Hrvatska se nalazi u proceduri prekomernog deficita, čiji iznos bi do kraja godine mogao dostići čak 19 milijardi kuna, a jedan od najznačajnijih uzroka takvog stanja u budžetu je sve veća razlika između uplaćenih doprinosa za penzije i rashoda penzionog sistema.
Kako bi smanjila deficit, Vlada je penzionerima koji prava ostvaruju po posebnim propisima omogućila prenos njihovih sredstava iz drugog stepena u državni budžet, te je time osigurala prihod od 2,8 milijardi kuna. Takva mera dala je jednokratne rezultate, ali je pitanje kakvi će efekti biti u budućnosti.
U analizi RBA upozorava se da je, s obzirom na situaciju, potrebno razmisliti kako povećati izdvajanja za drugi i treći penzioni stepen, a tekuće deficite smanjivati racionalizacijom neproduktivnih javnih rashoda, koji godinama imaju istu strukturu.
