
Donirano seme ipak nije GMO
Kompanija Monsanto, lider u proizvodnji genetski modifikovanog semena, jedan je od donatora za poljoprivrednike iz poplavljenih područja, ali nadležni tvrde da donirano seme nije GMO porekla. GMO soja se i dalje gaji na srpskim njivama, tvrde stručnjaci.
Ova gigantska kompanija donirala je seme hibrida kukuruza zemljoradnicima iz Obrenovca, Kragujevca, Kruševca, Čačka i Jagodine, u vrednosti od 21.500.000 dinara, a donacija će biti dovoljna da se zaseje oko 2.180 hektara.
Sve seme koje je donirano poplavljenim područjima, a koje se deli proljoprivrednim proizvođačima prošlo je inspekcijske kontrole nadležnih institucija i nije GMO, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Pitanje GMO u Srbiji, ponovo je pokrenuto posle informacije da se popularni pileći specijaliteti u McDonaldsu prave od mesa pilića koji su hranjeni GM sojom.
U "Meku" tvrde kako su više puta naglasili da za pripremu njihovih specijaliteta u Srbiji ne koriste genetski modifikovane sirovine. Ipak, dodaju da njihovi dobavljači ne mogu da garantuju da se u hrani za piliće koje uvoze, neće naći manje količine GM soje.
Prema našem zakonu, nijedan modifikovan živi organizam, kao ni proizvod sa GMO ne može da se stavi u promet. Takođe, proizvod biljnog porekla koji sadrži do 0,9 odsto primesa GMO ne smatra se GMO. A semenski i reproduktivni materijal ne smatra se GM ukoliko sadrži do 0,1 odsto primesa GMO.
Kako se onda hiljade hektara nađe pod GM sojom, kako takvi, najblaže rečeno, nedovoljno sigurni proizvodi ulaze na srpsko tržište, profesor Poljoprivrednog fakulteta Miladin Ševarlić kaže da ništa nije čudno u državi koja zauzima sam vrh tabele po korupciji.
Agrobiznismeni su izgubli kompas u proizvodnji hrane, pa smatraju da moramo da pojedemo sve što oni serviraju, kaže Ševarlić.
Ne razmišljaju o budućim generacijama, koje će se možda rađati kao nakaze. Istraživanje koje je uradio ugledni profesor Seralini 2012. godine, ispitujući uticaj GM kukuruza na zdravlje pacova, bez ikakvog ponovljenog eksperimenta je povučeno iz naučne publikacije.
To samo govori koliko su lobisti kompanija koje koriste GMO moćni. Srbija je postala otpad za sve što drugi ne žele.
Ševarlić kaže da se genetski modifikovana soja i dalje uzgaja na njivama u Mačvi i Vojvodini. Seme najviše stiže iz Rumunije i Bosne, jer je u Rumuniji dozvoljen njen uzgoj. A najveće zasejane površine GM sojom nalaze se u okolini Vršca, u Banatu i Mačvi, Sremu i Bačkoj.