Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Gojaznost odnosi više života nego glad

    Svetom je zavladala epidemija gojaznosti, što potvrđuje i najnoviji podatak da je broj osoba sa viškom kilograma premašio broj gladnih na zemaljskoj kugli. Podaci Međunarodne federacije Crvenog krsta govore da milijardu i po ljudi pati od nekog oblika gojaznosti, dok je gladnih prošle godine bilo 925 miliona. I izveštaji Svetske zdravstvene organizacije (SZO) zaključuju da gojaznost ubije više ljudi nego glad.
     
    U želji da utiču na jelovnik građana, sve više država poseže za promenama zakona i oporezivanjem previše slane, slatke, masne i druge nezdrave hrane i napitaka. I SZO, koja je gojaznost proglasila za najveći izazov javnog zdravlja u Evropi 21. veka, predložila je vladama da razmotre ovu mogućnost kako bi podstakle ljude da se zdravije hrane.
     
    Da li samo zbog brige za zdravlje stanovništva ili i zbog krpljenja rupa u državnoj kasi, poslednja u nizu zemalja koje su pribegle ovom načinu je Mađarska, gde od dodatnog oporezivanja nezdrave hrane očekuje prihod od 70 miliona evra. Danska je bila prva država koja je uvela ovaj porez. Slična pravila postoje u Finskoj, a medicinski stručnjaci u Švedskoj pokušavaju da „proguraju” takav zakon. Povećanje nameta na nezdravu hranu razmatrano je u SAD i Nemačkoj, dok se trenutno živa rasprava vodi u Velikoj Britaniji gde od gojaznosti pati svaka četvrta odrasla osoba što je najviša stopa u Evropi. Britanska ministarka zdravlja kazala je da vlada trenutno nema planove za uvođenje poreza na debljinu, ali da pregovara sa proizvođačima hrane da smanje količinu masti, šećera i soli.
     
    Protivnici dodatnog nameta smatraju da to nije rešenje i da se podizanjem cene neće promeniti loše navike ljudi. Neki čak tvrde da će se time još povećati gojaznost, jer je za nabavku i pripremu zdravih namirnica potrebno više vremena, pa će im manje ostati za vežbanje. Protiv dodatnog oporezivanja navode primer alkohola i cigareta, za koje je ovakav namet već uveden, a rezultati pokazuju da cena nema ulogu kod onih koji su česti korisnici. Kao kontraargument ističe se i to da gojaznost nije samo posledica konzumiranja loše hrane, nego nezdravog stila života uopšte.
     
    Prema kriterijumima SZO, svi čiji je indeks telesne mase (dobija se kada se težina podeli sa kvadratom visine u metrima) 30 i više smatraju se gojaznim, a za one sa indeksom višim od 25 kaže se da imaju prekomernu težinu.
     
    Poslednji podaci za Srbiju stari su pet godina i pokazuju da čak 57 odsto stanovništva ima probleme s viškom kilograma, dok je među decom gojazno 15 odsto. Oni kojima težina znatno ugrožava zdravlje imaju mogućnost da se hirurški oslobode viška kilograma o trošku zdravstvenog osiguranja.
     
    Nutricionista Milka Raičević navodi da su glavni uzroci nastanka viška kilograma jednolična ishrana, visokokalorična i masna hrana, preteran unos mesa, nedovoljan unos vode, neredovni i preobilni obroci. Osim toga, tu su još i fizička neaktivnost, kao i različita oboljenja koja dovode do poremećaja. Tako su, na primer, depresivne osobe više sklone gojenju. Ona napominje da je problem viška kilograma posebno izražen kod dece školskog uzrasta.
     

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE