Povrtari pretrpeli štetu od 70 miliona kuna
Nakon što je prodaja domaćeg povrća na početku leta bila prepolovljena zbog epidemijske zaraze smrtonosnim tipom bakterije Ešerihije koli u Nemačkoj i drugim evropskim zemljama, domaći su povrtari zbrojili štete koje iznose i do 70 miliona kuna.
Naime, prva procenjena šteta nanesena hrvatskim proizvođačima povrća na 27.000 hektara iznosila je 17 milijuna kuna. Neslužbeno, podaci o nastaloj šteti dobijeni su od samih proizvođača. Njihove su zadruge brže-bolje požurile zbrojiti moguće štete, ali i loviti u mutnom, pa prve procene nisu uzete u obzir.
No slaba je uteha domaćim povrćarima što je Nemačka, nakon više sedam dana čekanja na rezultate brojnih testiranja, tek nedavno potvrdila da prijenosnik smrtonosne bakterije nisu španski krastavci nego klice pasulja s jedne izolovane nemačke farme.
Tako je nanesena velika šteta uzgajivačima povrća u celoj Europi, a samo su španjolski povrćari, prema prvim procenama, dnevno bili 200 miliona evra na gubitku, jer su potrošači uvelike izbegavali kupovinu voća i povrća.
Dakle, trebaće proći dosta vremena, kao i u slučaju ptičje gripe, da se vrati izgubljeno poverenje kupaca, jer se broj zaraženih bakterijom E. coli meri u hiljadama.
Najviše je pala prodaja domaćih krastavaca, čak 60 posto, zatim zelene salate 50 posto i paradajza 40 posto. No problem je što država u proračunu nema predviđena sredstva kojima bi nadoknadila tu štetu domaćim poljoprivrednim proizvođačima.
EU nedavno je osnovala fond vredan 210 miliona eura kako bi proizvođačima povrća nadoknadila gubitke zbog drastičnog pada prodaje njihove robe. Članovima organizacije proizvođača, u kojoj je 35 posto evropskih proizvođača, ponudiće se dodatne kompenzacije koje pokrivaju do 70 posto gubitaka.
Hrvatskim povrtarima u slučaju drastičnih gubitaka koji se još zbrajaju, Vlada može pomoći donošenjem odluke o financijskoj pomoći iz državnog proračuna. No neće biti dobro ako pomoć i bude odobrena, kao u slučaju velikih poplava i suša na poljoprivrednim usevima, a isplata se bude čekala mesecima.
Velika afera s mutiranom bakterijom E. coli u Nemačkoj, koja je otkrivena početkom lipnja, vrlo je brzo zahvatila i hrvatsko tržište. Prvi su na udaru bili prodavači povrća na tržnicama, dok su manju štetu imali trgovački lanci.
No iako nije realno očekivati zabranu uvoza povrća, domaći proizvođači traže njegovu veću kontrolu, posebno na granici.
Ovako je zbog 500 tona uvezenih krastavaca, ali i 2700 tona drugog povrća u prvih šest meseci ove godine, što je bilo nepotrebno jer u sezoni ima dovoljno krastavaca iz domaće proizvodnje, drastično pala domaća prodaja povrća.
