Hrvatska neće graditi odlagališta nuklearnog otpada
Kako je ovih dana zaključeno na Odboru za energetiku pri EU parlamentu, članicama EU-a treba dozvoliti izvoz radioaktivnog otpada u zemlje izvan Unije, pod uslovom da je taj otpad prethodno obrađen u skladu s novim pravilima sigurnosti.
Takav je predlog nacrta Direktive o zbrinjavanju istrošenog visokoradioaktivnog goriva i ostalog radioaktivnog otpada potpuni zaokret u odnosu na nacrt direktive iz novembra prošle godine, kad je predloženo da svaka država – članica izradi vlastiti program zbrinjavanja, i da se izvoz zabrani.
Kako kažu sagovornici, moguće da je ovaj preokret uzrokovala odluka Nemačke da do 2023. godine zatvori sve svoje nuklearke, ali veća je verojatnost da je Evropa shvatila da sa svojim nuklearnim otpadom – ipak nema kud. Samo Finska za sada gradi trajno odlagalište za istrošeno nuklearno gorivo duboko pod zemljom, ostale države, čini se, sve više u obzir uzimaju opciju izvoza, pre svega u Rusiju, Afriku, u Kazahstan, pa čak i Kanadu, države koje su već i svoje zakonodavstvo prilagodile komercijalnom uvozu opasnog otpada.
Još nema trajnog rešenja
Do sada je u svetu proizvedeno oko 270.000 tona visokoradioaktivnog otpada koji je svuda smešten, privremeno, u bazenima za hlađenje uz same nukelarke. Rešenje za njegovo trajno zbrinjavanje nakon hlađenja, koje može trajati od deset do sto godina, zapravo još nije niti pronađeno.
Kako je iz EU-a poručivano krajem prošle godine, opcija izvoza opasna je, pre svega, zato što EU u tom slučaju nad onima koji otpad za novac preuzmu nema nadzor. Priča se sad okreće u potpunosti, što Hrvatskoj, kao budućoj članici, odgovara.
Prema sadašnjem dogovoru Hrvatske i Slovenije, istrošeno radioaktivno gorivo iz NE Krško tamo će, u sklopu nuklearke, ostati još 40 godina od njenog zatvaranja. Nakon toga, otpad bi i dalje ostao u Sloveniji, moguće između Krškog i Zagreba, pri čemu bi polovin troškova zbrinjavanja plaćala Hrvatska, ili bi pak Hrvatska morala preuzeti svoju polovicu, i zbrinuti je.
– Ostane li otpad u Sloveniji, mi ćemo plaćati polovinu troškova, gde god taj otpad bio, znači i između Krškog i Zagreba. Slovenci će, naime, imati pravo da odredi lokaciju odlagališta i način zbrinjavanja, a mi ćemo morati platiti polovinu troška – ističe Tonči Tadić s Instituta »Ruđer Bošković«. Na pitanje postoji li mogućnost novih pregovora sa Slovenijom, odgovara kako je to sada, pred vratima EU-a, iluzorno očekivati. Iz tog je razloga, čini se, otvaranje vrata izvozu nuklearnog otpada, dobrodošlo i za Hrvatsku.
